Rašinovac
Koordinate: 44° 34′ 12" SGŠ, 16° 21′ 00" IGD
Rašinovac je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Bosanski Petrovac koja pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 627 stanovnika.[1]
Rašinovac | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Država | ![]() |
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
Opština/Općina | Bosanski Petrovac |
Stanovništvo | |
Stanovništvo ((1991)) | 627 |
Geografija | |
Koordinate | 44°34′N 16°21′E / 44.57°N 16.35°E |
Geografija
urediNa par kilometara od Bosanskog Petrovca, na obe strane puta za Bosansku Krupu, na padinama Grmeča i ravni Petrovačkog polja, smješteno je mjesto Rašinovac. Proteže se skoro do Suvaje. I on je na blagim padinama Grmeča na kojima se prepoznaju uzvišenja: Gradina, Gajevi, Šainovac i Frgića Vrh, a iza je Stražbenica kao međa prema Krnjoj Jeli. Nema izvora vode, osim malo dalje, u polju, je izvor Pećina.
Na 940m. nadmorske visine je Jarčevića jama. Po morfo-genetskom tipu pripada prostim jamama. Kod nje postoji jedan kanal koji se vertikalno spušta u unutrašnjost krednih krečnjaka. Obzirom na izgled pripada tipu bezdani. Iznad jame je široka dolina u fosilnom stanju nekadašnje rijeke koja je bila pritoka petrovačke pra-rijeke i jama predstavlja njen ponor.[2]
Historija
urediGradina Šainovac u Rašinovacu je dimenzija 300x180 metara i datira iz ilirskog doba.[3]
U selu je rođen Narodni heroj Jugoslavije Zdravko Čelar. Jedno mjesto u Srbiji, pored Novog Sada, dobilo je po njemu ime Čelarevo. To mjesto je 1945. kolonizirano stanovništvom sa područja Bosanskog Petrovca. Ovdje je rođen i Narodni heroj Jugoslavije Bogdan Kapelan.
Stanovništvo
urediNacionalnost | 1991. |
Srbi | 271 |
Muslimani | 331 |
Hrvati | 0 |
Jugosloveni | 11 |
ostali | 14 |
Ukupno | 627 |
Privreda
uredi
|
Reference
uredi- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine.
- ↑ PETROVAČKO POLJE –Dr. Rade Davidović, Novi Sad, 1981
- ↑ „Salmedin Mesihović: SVPPLEMENTVM REBELLIO ILLYRICI I – GERMANIKOVA “POUNJSKA OFANZIVA””. INSTITUT ZA ISTORIJU • Br. 4, 1-234, Sarajevo 2009.. Arhivirano iz originala na datum 2018-07-14. Pristupljeno 9. 2. 2016.