Rákosmente
Rákosmente čita se Rakošmente, službeno mađarski: Budapest XVII. kerülete - 17. Budimpeštanski okrug) je ime jednog od 23 okruga mađarskog glavnog grada - Budimpešte.
Rákosmente
| |
|---|---|
 | |
| distrikti | Akadémiaújtelep, Madárdomb, Rákoscsaba, Rákoscsaba-Újtelep, Rákoshegy, Rákoskeresztúr, Rákoskert, Rákosliget, Régiakadémiatelep |
| Vlast | |
| - Gradonačelnik | Levente Riz |
| Površina | |
| - Ukupna | 54.82 km² [1] |
| Stanovništvo (2015.) | |
| - Grad | 87,569[1] |
| - Gustoća | 1,597.4 stan./km² [1] |
| Službene stranice www.rakosmente.hu/ | |
Rákosmente je svojom površinom od 54.82 km² najveći gradski okrug, iako ne i sa svojih 87,569 stanovnika.[1]
Karakteristike i historija uredi
Okrug Rákosmente prostire se po krajnoj istočnoj lijevoj peštanskoj strani Dunava u smjeru Pécela.
Najstarija naselja na terenu okruga; Rákoscsabának i Rákoskeresztúrnak postojala su još za antike. Podignuta su uz potok Rákos (rák na mađarskom znači - rak) duž trgovačkog puta koji je išao duž njega.[2]
Pretpostavlja se da je 1067. osnovana opatija u Rákoscsabi, ona je prvi put dokumentirana 1265. Krajem 17. vijeka taj kraj je opustio zbog borbi protiv Osmanlija.[2]
Početkom 18. vijeka počinje ponovno naseljavanje tog prostora; Rákoscsabáre njemačkim a Rákoskeresztúrre slovačkim kolonistima. U Rákoscsabi je 1740. podignuta katolička crkva, a oko 1760. u Rákoskeresztúru zamak Podmaniczky.[2]
Ipak se okrug počeo značajnije razvijati tek krajem 19. vijeka, kad je povezan tramvajskim prugama sa okruzima Szolnok i Hatvan, tad je narastao i broj stanovnika..
Okrug Rákosmente službeno je osnovan 1950. spajanjem više dotadašnjih prigradskih naselja. [2]
Okrug je značajno povećan između 1970-ih - 80-ih kad su podignuti čitavi blokovi velikih stanbenih zgrada.[2]
