Prvi neolitski usevi

šablon Wikipediju

Prvi neolitski usevi ili neolitski pokretački usevi ili osam primarnih useva, naziv je za osam biljnih vrsta koje su domesticirane u ranom holocenu (pretkeramički neolitik A i pretkeramički neolitik B) od strane zemljoradničkih zajednica u regionu "Plodnog polumeseca" jugozapadne Azije, i koji su činili osnovu sistematske poljoprivrede na Bliskom istoku, Severnoj Africi, Indiji, Persiji i kasnije Evropi.

Četiri su mahunarke, tri žitarice i jedna je vlaknasta kultura, to su prve poznate domesticirane biljke na svetu[1].

Žitarice

  • Dvozrna pšenica (Triticum dicoccum od divlje T. dicoccoides, engl. Emmer wheat)
  • Jednozrna pšenica (Triticum monococcum, od divlje T. boeoticum, engl. Einkorn wheat)
  • Ječam (Hordeum vulgare/sativum, od divljeg H. spontaneum, engl. Barley)

Što se tiče raži, domesticirana vrsta (Secale cereale) se javlja u finalnom epipaleolitskom sloju u Tell Abu Hureyra u Siriji[2], ali bila je beznačajna u neolitskom periodu jugozapadne Azije, postaće češća tek sa širenjem zemljoradnje u severnu Evropu nekoliko milenija kasnije[3].

Mahunarke

  • Leća (sočivo, Lens culinaris, engl. Lentil)
  • Grašak (Pisum sativum, engleski Pea)
  • Slanutak (leblebija, naut, Cicer arietinum, engl. Chickpea)
  • Urov (Vicia ervilia, engl. Bitter vetch)

Biljka sa vlaknima

  • Lan (Linum usitatissimum, engl. Flax)


ReferenceUredi

  1. Daniel Zohary and Maria Hopf, Domestication of Plants in the Old World, third edition. Oxford: University Press, 2000.
  2. Hillman G., Hedges R., Moore A., Colledge S., Pettitt P. New evidence of late glacial cereal cultivation at Abu Hureyra on the euphrates (2001) Holocene, 11 (4), pp. 383-393
  3. G. Hillman. Late Pleistocene changes in wild plant-foods available to hunter-gatherers of the northern Fertile Crescent: possible preludes to cereal cultivation. In Harris, ed. The origins and spread of agriculture and pastoralism in Eurasia. 1996.

Vanjske vezeUredi