Prva Čehoslovačka Republika

	Čehoslovačka Republika ; Československá republika
Zastava (od 1920.)	Grb
	Geslo: Pravda vítězí / Pravda víťazí
	Himna: "Kde domov můj?" • "Nad Tatrou sa blýska"
	Lokacija ČehoslovačkeČehoslovačka 1938. godine
Glavni grad	Prag
Jezik/ci	češki, slovački
Vlada	Parlamentarna republika
	Predsjednik
- 1918. – 1935.	Tomáš Masaryk
- 1935. – 1938.	Edvard Beneš
	Premijer
- 1918. – 1919.	Karel Kramář (prvi)
- 1935. – 1938.	Milan Hodža (zadnji)
Legislatura	Narodna skupština
- Gornji dom	Senat
- Donji dom	Poslanički dom
Historija	Međuratni period
- Proglašena nezavisnost	28. listopada 1918.
- Raspad Austro-Ugarske	31. listopada 1918.
- Usvojen Ustav	29. veljače 1920.
- Minhenski sporazum	30. rujna 1938.
	Površina
- 1938.	140.800 km² (54.363 mi² )
	Stanovništvo
- 1938. (procjena)	14.800.000
Gustoća	105,1 /km² (272,2 /mi² )
Valuta	čehoslovačka kruna
Danas dio	Češka; Slovačka; Ukrajina

Prva Čehoslovačka Republika (češki: První československá republika, slovački: Prvá česko-slovenská republika) bila je čehoslovačka država koja je postojala od 1918 do 1938. Država se kolokvijalno zvala Čehoslovačka (češki i slovački: Československo ili Česko-Slovensko). U nju su spadale Bohemija, Moravska, Češka Šleska, Slovačka i Zakarpatje.

Nakon 1933., Čehoslovačka je ostala jedina funkcionalna demokratska država u središnjoj i istočnoj Europi. Usred pritiska njemačke manjine u Sudetima, koje je podržavao Treći Reich, Čehoslovačka je prisiljena predati Sudete velikonjemačkom imperiju 1. 10. 1938. kao dio minhenskog sporazuma. Predala je i južne dijelove Slovačke i Zakarpatje Mađarskoj a dio Šleske Poljskoj. Ovo je de facto dovelo do kraja Prve Čehoslovačke Republike. Uslijedila je Druga Čehoslovačka Republika, koja je trajala manje od pola godine prije nego li je Njemačka okupirala njen cjelokupni teritorij koji je time nestao.

Narodni sastav uredi

Popis stanovništva 1921.^[1]

Regije	"Čehoslovaci" (Česi i Slovaci)	Nijemci	Mađari	Rusini	Jevreji	Ostali	Ukupno
Bohemija	4 382 788	2 173 239	5 476	2 007	11 251	93 757	6 668 518
Moravska	2 048 426	547 604	534	976	15 335	46 448	2 649 323
Šleska^[2]	296 194	252 365	94	338	3 681	49 530	602 202
Slovačka	2 013 792	139 900	637 183	85 644	70 529	42 313	2 989 361
Zakarpatje	19 737	10 460	102 144	372 884	80 059	6 760	592 044
Čehoslovačka Republika	8 760 937	3 123 568	745 431	461 849	180 855	238 080	13 410 750

Izvori uredi

↑ Slovenský náučný slovník, I. zväzok, Bratislava-Český Těšín, 1932.
↑ Popisi stanovništva 1921. i 1930. se ne smatraju točnima jer je narodnost ovisila o izjašnjavanju u kojem su mnogi Poljaci rekli da su Česi iz straha od vlasti ili kao naknadu za neke povlastice. Cf. Zahradnik, Stanisław; Marek Ryczkowski (1992). Korzenie Zaolzia. Warszawa - Praga - Trzyniec: PAI-press. OCLC 177389723.

Eksterni linkovi uredi

Obilježavanje 70. obljetnice osnutka Prve čehoslovačke brigade^{[mrtav link]} Radio Daruvar (2013)

[1] Slovenský náučný slovník, I. zväzok, Bratislava-Český Těšín, 1932.

[2] Popisi stanovništva 1921. i 1930. se ne smatraju točnima jer je narodnost ovisila o izjašnjavanju u kojem su mnogi Poljaci rekli da su Česi iz straha od vlasti ili kao naknadu za neke povlastice. Cf. Zahradnik, Stanisław; Marek Ryczkowski (1992). Korzenie Zaolzia. Warszawa - Praga - Trzyniec: PAI-press. OCLC 177389723.

[1]

[2]