Protisti su jednoćelijski ili kolonijalni eukariotski organizmi koje klasifikujemo u grupu (carstvo) Protista. Oni se međusobno dosta razlikuju u pogledu morfologije, načina života, ishrane i razmnožavanja. Pojedini predstavnici poseduju neke karakteristike biljnih ili životinjskih organizama, ili karakteristike obe ove grupe. Tradicionalno, protisti se nazivaju algama, praživotinjama i nižim gljivama.

Protisti
Razni protisti
Naučna klasifikacija
Domena: Eukarya
Whittaker & Margulis, 1978
Carstvo: Protista
Haeckel, 1866

Istorijat otkrića i klasifikacije uredi

Od vremena Aristotela do druge polovine 10. vijeka celokupan živi svet Zemlje deljen je na dva velika carstva, biljno i životinjsko. Podela je bila zasnovana na pretpostavci da su biljke pigmentisani (uglavnom zeleno), nepokretni, fotosintetički organizmi sa celuloznim ćelijskim zidom. Sa druge strane, životinje ne poseduju fotosintetičke pigmente, pokretne su, heterotrofni organizmi bez ćelijskog zida. Sa razvojem mikroskopije, botaničari i zoolozi su otkrili bogatstvo života nepoznato dotad, nevidljivo „golim okom". Prvi koji je opisao protiste bio je Holandski naučnik Anton van Levenhuk koji je 1675. godine posmatrajući kap ustajale vode pod lupom primetio do tada nepoznate organizme. Posle toga su uglavnom ovi organizmi karakterisani kao alge, ili protozoa. Gljive i bakterije, organizmi koji se ne mogu uklopiti ni u jedno od prethodnih carstava u potpunosti, smatrani su biljkama.

Nemački zoolog Ernst Hekel je 1866. godine predložio uvođenje novog (trećeg) carstva, Protista, koji bi uključivao „niže" jednoćelijske životinje i biljke, ali ova ideja nije široko prihvaćena. Trebalo je da se okarakterišu osnovni tipovi građe ćelija, pa da se ostvari napredak na polju klasifikacije „čudnih" organizama. Posle otkrića postojanja prokariotskog i eukariotskog tipa građe ćelije, svi organizmi su podeljeni u grupe Prokaryota i Eukaryota, a radom biologa Vitakera (R.H.Whittaker) ustanovljeno je pet carstava:

Klasifikacija uredi

Carstvo protista podeljeno je na tipove (phylum-e), koji se na osnovu načina ishrane mogu grupisati na sledeći način:

1. autotrofni protisti, kojima pripadaju sledeći filumi:

2. heterotrofni protisti, sa tipovima:

3. protisti slični gljivama:

Savremena kladistička klasifikacija shvata protiste kao parafiletsku grupu među eukariotama. Deleći eukariote na 6 velikih klada (super-grupa, carstava), autori svrstavaju nekadašnje protiste u 4 carstva i kao delove preostala 2 carstva[1]:

carstvo Amoebozoa
Acanthamoebidae
Entamoebida
Eumycetozoa
Flabellinea
Mastigamoebidae
Pelomyxa
Stereomyxida
Tubulinea
carstvo Chromalveolata
Alveolata
Cryptophyta
Haptophyta
Heterokonta
carstvo Excavata
Euglenozoa
Fornicata
Heterolobosea
Jakobida
Malawimonas
Parabasalia
Preaxostyla
carstvo Rhizaria
Cercozoa
Foraminifera
Gromia
Haplosporidia
Radiolaria
deo carstva Archaeplastida
Rhodophyta
Glaucophyta
deo grupe Chloroplastida/Viridiplantae/Chlorobionta
deo carstva Opisthokonta
Choanomonada
Mesomycetozoa

Literatura uredi

  1. Adl S.M. et al. 2005. The New Higher Level Classification of Eukaryotes with Emphasis on the Taxonomy of Protists. J. Eukaryot. Microbiol. 52(5): 399–451. doi: 10.1111/j.1550-7408.2005.00053.x