Promina (općina)

Promina
Promina;
	; Grb
Osnovni podaci
Gradonačelnik	Paul Cota
Županija	Šibensko-kninska
Stanovništvo
Geografija
Koordinate	43°57′N 16°05′E / 43.95°N 16.08°E
Površina	139,41 km²
	Promina Promina (Hrvatske)
Ostali podaci
Poštanski kod	22303 Oklaj

Koordinate: 43° 57′ 00" SGŠ, 16° 04′ 48" IGD Promina je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji.

Zemljopis uredi

Teritorij općine Promina proteže se od obronaka planine Promine prema zapadu, uz središnji dio rijeke Krke. Sa svoje sjeveroistočne strane granici s područjem Knina, a s južne Drniša. Područje općine obuhvaća naselja: Oklaj, Razvođe, Lukar, Suknovci, Marasovine, Matasi, Zelići, Puljani, Ljubotić, Čitluk, Mratovo, Bogetić, Podi, Nećven i Bobodol.

Općina obuhvaća veliki dio površine Nacionalnog parka "Krka".

Stanovništvo uredi

Prema podacima DZS-a iz 2011. godine broj stanovnika u prominskim mjestima:^[1]

Bobodol - 23
Bogetić - 24
Čitluk - 112
Lelčići - (Lelčići)
Lukar - 78
Ljubotić - 35
Marasovine
Matase - 50
Mratovo - 56
Nečven
Oklaj - 469
Popovići
Puljane - 52
Razvođe - 170
Suknovci - 67
Zelići
Zore

Povijest uredi

Najstariji ostaci ljudi na području Promine pronađeni su u mjestu Mratovo i datiraju iz neolitika. Od plemena najprije je nastanjuju Iliri (pleme Liburna).

Područje općine Promina dobilo je naziv po liburnskom gradu Promoni kojeg su od Liburna preoteli Dalmati pritom pomaknuvši svoju granicu s drugim ilirskim plemenima na rijeku Krku. 34. godine pr. Kr. priključuju im se Rimljani koji osnivaju svoj logor na Burnumu (arheološki lokalitet sa sačuvanim ostacima rimskog logora postoji i danas). Nalazi se između dva polja: Petrovog i Kosovog.

Iz vremena starohrvatske države pronađeno je nekoliko nalaza u mjestu Lukaru.

U desetom stoljeću prvi put se spominje crkvena općina Promina koja obuhvaća relativno veliko područje ispod planine Promine. U mjestu Mratovo nalazi se najstarija crkvica iz starohrvatskih vremena (14. st.).

Od 10. stoljeća prostor nastanjuju istaknute hrvatske plemićke porodice od kojih je najznačajnije ime hrvatskog kralja Petra Svačića iz Bogetića. Hrvatsko plemstvo u to vrijeme podiže nekolio gradova kao što su Nečven, Rog, Kamičak, Čučevo, Bogočin.

Na području Promine rođen je i kardinal Juraj Utišinović Martinušević koji se istaknuo u borbi protiv Turaka kao i hrvatski ban Marko Mišljenjović također poznati borac protiv Turaka.

U 14. stoljeću pustinjaci reda Sv. Pavla naseljavaju otočić Visovac na rijeci Krki gdje podižu crkvu i samostan. 1445. na otočić dolaze franjevci iz Bosne, te na njemu podižu franjevačku crkvu i samostan. U samostanu su pokopani brojni velikaši iz tog kraja. Samostan ima veliku biblioteku bogatu rijetkim starim knjigama, a u njemu se čuva i sablja Vuka Mandušića koji je poginuo u borbi s Turcima 1648.

1522. godine Turci zauzimaju Prominu što uzrokuje veliko iseljavanje stanovništva prema zapadu. Turci smještaju posadu u Oklaj i podižu građevinu Bandalovića kulu za smještaj straže koja je trebala kontrolirati okolne puteve, te grad Šušelj u Lukaru radi obrane od Mlečana, Morlaka i uskoka. Lokalno stanovništvo pružalo je veliki otpor Turcima te je desetkovano u tom razdoblju, a u to vrijeme među stanovništvom harala je i kuga. 1688. Promina biva oslobođena od Turaka, a 1795. godine Promina pada pod vlast Austrije.

U drugoj polovici 19 st. u Promini dolazi do narodnog preporoda i na vlast dolaze narodnjaci. Godine 1919. godine zajedno s ostalim krajevima ulazi u sastav Kraljevine Jugoslavije, a 1945. godine ulazi u sastav bivše Jugoslavije. Sedamdesetih godina prošlog stojeća dolazi do značajnog iseljavanja stanovništva.

U neovisnoj Hrvatskoj, od 1991. godine do 1995. godine prolazi kroz sustavno razaranje i pljačku od strane srpskog agresora: tzv. milicije SAO Krajine, "Martićevaca" i drugih paravojnih jedinica, te JNA. U tom razdoblju prisilno je iseljeno oko 2.000 hrvatskih civila, 36 je ubijeno, a ostatak je pretrpio sustavno maltretiranje, zatvaranje i otimanje imovine. U agresiji je uništeno i pet katoličkih crkvi na području Promine. 1995. biva oslobođena u operaciji Oluja.

Godine nakon rata obilježava intenzivna obnova ratom porušenih objekata i infrastrukture, te povratak stanovnika.