Prljava bomba je teoretski govoreći oružje kod kojega je oko jezgre klasičnog eksploziva postavljen radioaktivni matirjal s ciljem radioaktivne kontaminacije što većeg područja putem detonacije to jest prljanja što većeg područja zbog čega je i dobila takvo ime.

Efekat bombe

uredi

Nakon napada u New Yorku 2001. godine pre svega američki mediji u saradnji s državom su pokrenuli medijsku histeriju po pitanju terorističkog napada prljavom bombom. John Ashcroft ministar pravosuđa SADa je povodom ovog pitanja govorio nakon hapšenja Jose Padille:

Radioaktivna prljava bomba širi radioaktivni matirjal koji je veoma toksičan za ljude i može prouzročiti veliki broj smrti i ozljeda.

Na kraju optužba protiv Jose Padilla je bila odustala od ove optužbe,a na suđenju će mu biti optužen i osuđen po drugim točkama optužnice.

Osim medijske histerije istraživanja su potvrdila da je efekat detonacije prljave bombe ništavan zbog širenje malene količine radijacije na prevelikom području tokom detonacije. U slučaju eksplozije ne bi bilo poginulih od radijacije,a dugoročni efekat bi bio zdravstveno nevažan.

Povezano

uredi

Izvori

uredi
  • Zimmerman, P.D. and Loeb, C. (2004) "Dirty Bombs: The Threat Revisited", Defense Horizons, 38: 1-11.