Pridvorje (Konavle)
Pridvorje je naselje smješteno u centralnom dijelu općine Konavle, pod padinama planine Sniježnica.
Pridvorje
| |
---|---|
Županija | Dubrovačko-neretvanska |
Općina/Grad | Konavle |
Najbliži (veći) grad | Dubrovnik |
Nadmorska visina | 230 m |
Geografske koordinate | |
- z. š. | 42.55117 N |
- z. d. | 18.35015 E |
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
- Ukupno | 255 |
Pošta | 20217 Gruda |
Pozivni broj | 020 |
Autooznaka | DU |
Zemljopisni položaj uredi
Pridvorje je smješteno pod planinom Sniježnica uz rub Konavoskog polja, 3 km istočno od dubrovačke zračne luke Čilipi.
Naziv uredi
U Pridvorju je za vrijeme Dubrovačke Republike bilo sjedište kneza i knežev dvor, pa je mjesto zbog blizine dvora nazvano Pridvorje (pri dvoru).
Povijest uredi
Dubrovačka Republika kupuje 1419. Gornje Konavle (istočni dio Konavala) od Sandalja Hranića a 1426. Donje (zapadni dio) od Radoslava Pavlovića. Stanovništvo je bilo dijelom bogumilsko, pa je Republika pozvala franjevce iz Bosne radi propovijedanja i 1429. godine im odlučila graditi samostan u Popovićima, a malo kasnije dala lokaciju uz crkvicu sv. Martina u Pridvorju (sjedištu kneza) i dodijelila materijalna sredstva. Ovaj najveći građevinski pothvat u Konavlima završen je 1438., a 1464. samostan je pod upravom Provincije sv. Frana u Dubrovniku. Građevina je klaustralnog tipa s crkvom kao južnim krilom. Ostala tri krila su stambena (jednokatna). Crkva je obnovljena i posvećena 1822. godine. Istočno krilo datira iz 1894. godine.
Tijekom rata u Hrvatskoj Pridvorje je okupirano od strane JNA postrojbi te je mjesto skoro u potpunosti bilo uništeno, popljačkano i popaljeno. Crkva i samostan su 1991. također spaljeni i uništeni, pa su nakon rata temeljito obnovljeni.
Gospodarstvo uredi
Gospodarstvo u Pridvorju se zasniva na poljodjeljstvu.
Stanovništvo uredi
U Pridvorju prema popisu stanovnika iz 2011. godine živi 236 stanovnika uglavnom Hrvata katoličke vjeroispovjesti[1].
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[2]