Prebilovci

(Preusmjereno sa stranice Pribilovci)


Koordinate: 43° 05′ 40" SGŠ, 17° 45′ 12" IGD
Prebilovci je selo u južnoj Hercegovini, na lijevoj obali rijeke Bregave, tri kilometra od Čapljine i tridesetak kilometara južno od Mostara.

Prebilovci
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Stanovništvo
Geografija
Koordinate 43°05′40″N 17°45′12″E / 43.0944°N 17.7533°E / 43.0944; 17.7533
Prebilovci na mapi Bosne i Hercegovine
Prebilovci
Prebilovci
Prebilovci (Bosne i Hercegovine)

Historija uredi

Malo je naselja u Bosni i Hercegovini koja imaju takvu burnu istoriju kao Prebilovci u Hercegovini. Naselja ruralnog tipa, kao što su Prebilovci, malo je i u svijetu a da su tako stradali. Samo je veća tragedija sela Ladice u Češkoj. U Drugom svjetskom ratu od preko 1000 stanovnika rat je preživjelo samo 172 čeljadi. U agresiji na Bosnu i Hercegovinu BiH 1992. godine stanovništvo iz Prebilovaca je protjerano a selo zapaljeno.

Srednji vijek uredi

U selu se nalazi srednjevjekovno groblje u današnjem pravoslavnom groblju. Na jednom od stećaka se nalazi lijepo izrađen grb na štitu sa mačem. Na štitu su četiri rozete sa unutra urezanim krstićima. Na jednom drugom stećku je izrađen srcoliki štit sa mačem. Taj grob je pripadao, vjerovatno, Pribiloviću ili Pribilu za koje istoričari vezuju nastanak i ime sela. Naime. ime sela Prebilovci (rijeđe je danas u upotrebi i ime Pribilovci) nastalo je u Srednjem vijeku, po staroj srpskoj porodici Pribilović Ova porodica pominje se u istorijskim izvorima, u Povelji bosanskog bana Stefana od 18. Septembra 1332. godine, gdje se govori o uređenju međusobnih odnosa sa Dubrovnikom. Pominju se ovi Humljani kao svjedoci na povelji; veliki vojvoda Vladislav Galešić, Radoslav Hlapenović, Milten Draživojević, župani Vukac i Ivan Pribilović po kojima je selo dobilo ime Prebilovci. Stefan Pribilović se 1378. godine spominje kao vojvoda Humske zemlje; od njega je ban Dalmacije tražio da pošalje vojnu pomoć Stonu[1]. Pretpostavlja se da bi ime Prebilovci moglo nastati u XIV vijeku.

Poslije Pribilovića u selu Prebilovcima kao najstarija porodica pominju se Dragićevići. Dragićevići, se pominju u istorijskim izvorima u XIV vijeku [2]. Pominju se u Dečanskoj hrisovulji 1335. godine. Živjeli su na prostoru sela Ljubomira i Popova polja kod Trebinja odakle se pokreću ka Prebilovcima. U periodu od 1419. do 1454. godine pominje se kao svjedok na poveljama knez Đurađ Dragićević. Turska osvajanja u Hercegovini 1481. godine zatekla su Dragićeviće u Prebilovcima.

Drugi svjetski rat uredi

U Drugom svjetskom ratu selo je izraslo u simbol stradanja srpskog naroda u takozvanoj Pavelićevoj NDH. Bacanjem žive djece i njihovih majki u jamu Golubinku kod Šurmanaca ubijeno je oko 600 stanovnika ovog sela. Dogodilo se to 6. 8. 1941. godine. U istom mjesecu na više od 40 mjesta ubijeno je još više od 200 ljudi iz ovog sela koje je pred Drugi svjetski rat imalo oko hiljadu stanovnika. U Prebilovcima su, tada, potpuno uništene 52 porodice a 36 ognjišta je ugašeno. Stradanje su preživjela samo 172 stanovnika Prebilovaca. Svi koji su preživjeli ustaške pokolje u ljeto 1941 godine vratili su se krajem avgusta u svoje selo. Počeli su odmah kupovati i na druge načine pribavljati oružje. Već u septembru većinom su imali puške i po koju bombu. Poslije nekoliko sastanaka dogovoreno je da se u selu formira partizanska četa. Četa u koju su ušli svi borci formirana je 15.oktobra 1941. Ona je u početku pripadala Stolačkom, a poslije Sitničkom partizanskom bataljonu, ali je bila duboko u okupiranoj teritoriji, 30 kilometara daleko od najbliže partizanske jedinice. Pa iako pod vrlo teškim uslovima četa je održavala stalnu vezu sa najbližim jedinicama i Operativnom štabom za Hercegovinu. Pored Prebilovčana, u četi se nalazio izvjestan broj boraca iz susjednih sela, koji su se poslije ustaških pokolja tu sklonili. Odmah poslije formiranja čete ustaše su formirale žandarmerijsku stanicu u Loznici i danonoćno održavale stražu prema Prebilovcima. [3]

Danas uredi

U ratu BiH koji je počeo 1992. godine selo je zapaljeno, crkva sa kriptom, u kojoj su bili sahraljeni posmrtni ostaci žrtava, uništena je i sravnjena sa zemljom a stanovništvo je u operaciji „Čagalj“, združenih snaga Hrvatske vojske, HVO i Muslimanskih snaga, pod komandom generala Janka Bobetka protjerano. Od 174 stanovnika [4]Prebilovaca, koliko ih je bilo prema popisu stanovništva u BiH 1991. godine, danas najveći broj, uglavnom, živi u izbjeglištvu. U Beogradu je 20. maja 2006. godine održana osnivačka skupština Srpskog nacionalnog društva "Prebilovci". Osnovni zadatak društva je da okuplja pripadnike srpskog naroda iz doline Neretve koji žive u Beogradu i da zajedno rade na pružanju pomoći zavičaju, čuvanju i njegovanju uspomena na žrtve iz 1941. i ponovljenog zločina iz 1992. godine. Objektivno tumačenje zbivanja u dolini Neretve u posljednja dva rata, ključni je zadatak SND ”Prebilovci” čiji su članovi porijeklom s područja opština Čapljina. Mostar, Stolac i Neum a to je područje i u centru interesovanja ove nevladine organizacije. U Prebilovcima je obnovljeno, iz sredstava raznih donacija, a najviše američkih, samo devetnaest, dok su u vlastitoj režiji obnovljene tri kuće. Selo je ponovo dobilo električnu energiju. Sredstvima opštine Čapljina na čijem se području nalaze Prebilovci popravljen je asfaltni put od mjesnog groblja do Prebilovaca, selo je zahvaljujući humanitarnoj organizaciji UMKOR dobilo ponovo pitku vodu iz bušotine u centru naselja. Prebilovci su u maju 2007. godine imali 58 stanovnika.

Vidi još uredi

Vanjske veze uredi

Reference uredi

  1. Gelcich, Mon. Rag., Libri Ref. IV, 172
  2. Postanje naselja i porijeklo prezimena u Prebilovcima, prof. Nikola Laketa
  3. ”Hercegovina u NOB”, Vojnoizdavački zavod JNA „Vojno delo“ Beograd 1961.
  4. Bilten br. 234, Republički zavod za statistiku BiH, Sarajevo 1991.stanovnika


Koordinate: 43° 6' 36" SG Š, 17° 42' IGD