Prijap
U grčkoj mitologiji, Prijap je seljački bog plodnosti, zaštitnik stoke, plodova biljka, vrtova i muških spolnih organa. Njegov rimski pandan je Mutinus Mutunus. Prijap je najpoznatiji po svojem falusu, u medicini poznato kao prijapizam.
Odnos sa drugim božanstvima uredi
Prijap je sin Afrodite i Dioniza, ili Hermesa, ili Zeusa ili Pana, ovisno o izvoru. Hera ga je proklela impotencijom i ludilom, dok je još bio u Afroditinoj utrobi, jer je Paris rekao da je Afrodita ljepša od Here. Bogovi mu, zbog falusa, nisu dopustili da živi na brdu Olimpu pa su ga bacili na Zemlju, gdje su ga primili pastiri. Prijap se pridružio Panu i satirima kao bog plodnosti i rasta, iako je bio neplodan. Pokušao je silovati nimfu lotosa – Lotidu. U novijoj je verziji Lotida zamijenjena Hestijom, djevičanskom božicom.
Opis uredi
Prijap je itifaličan, a upio je kult nekih prijašnjih bogova. Opisan je kao patuljak s falusom, a izrađivane su i figure gdje Prijapova glava skriva velik falus. Kipovi Prijapa su bili uobičajeni u Grčkoj i Rimu, a putnici su znali dobiti moždanu udar kad bi vidjeli Prijapov kip u mraku. Atenjani su često poistovjećivali Prijapa i Hermesa, a radili su i herme, stupove s Hermesovom glavom i muškim genitalijama na dnu. U tekstu Priapea piše mnogo o položaju Prijapa i njegovom seksulnom zlostavljanju. Ovidije prenosi da su se magarci žrtvovali Prijapovu ocu Hermesu na Helespontu, u grdu Lampsacusu. Prijap je bog požude, a ne ljubavi.
Moderna kultura uredi
Neki morski crvi su nazvani Priapulidea, što znači "crv penis", jer su takvog oblika. Mutinus caninus je gljiva faličnog oblika, nazvana po Prijapovom rimskom pandanu.
Literatura uredi
