Prefektura Larisa

Prefektura Larisa (gr: Νομός Λάρισα - Nomos Lárisa) je oblast u središnjem delu Periferije Tesalija, čija je najveća i najvažnija prefektura, u središnjem delu Grčke. Oblast je takođe deo istorijske grčke pokrajine Tesalija. Upravno središte prefekture je istoimeni grad Larisa, po kojoj je prefektura dobila ime.

Prefektura Pijerija
Νομός Λάρισα
Položaj Prefekture Pijerija u Grčkoj
 
Periferija Tesalija
Sedište Larisa
Stanovništvo 282.447 (2005.)
na 7. mestu
Površina 5.381 km² na 2. mestu
Gustina naseljenosti 52,5/km²
Broj provincija
Broj opština 28
Broj naselja 3
Poštanski fah 40x xx - 41x xx
Oblasna oznaka 235x0
Auto oznaka ΡΙ
ISO 3166-2 šifra GR-42
Veb stranica www.larissa.gr

Prirodne odlike uredi

 
Tempe dolina

Prefektura Larisa je druga po prostranstvu u celoj Grčkoj, a svakako najveća u Periferiji Tesalija. Samim tim ova prefektura ima duge granice i mnogo susednih prefektura. Na severu se ova prefektura graniči sa prefekturama Pijerija i Kozani, na zapadu sa prefekturama Grevena i Trikala, na jugozapadu sa prefekturom Kardica, a na jugu su prefekture Ftiotida i Magnezija. Istočna granica je obala Egejskog mora.

Najvažniji deo prefekture je središnji, tj. Tesalijska ravnica (tzv. "Žitnica Grčke"), koju gradi reka Pinejos, a gde se nalazi i grad Larisa. Ravnica se na istoku sužava u dolinu Tempe, poznati prirodni rezervat u državi. Preko nje vode putevi ka uzanoj primorskoj ravnici, poznatoj kao Olimpijska obala, čiji najjužniji deo pripada ovoj prefekturi. Severni i južni deo prefekture je planinski i mahom pokriven šumama. Na severu prefekture smeštena je južna polovina planine Olimp, najpoznatije planine u Grčke.


Klima u prefekturi Larisa je sredozemna u primorskom delu, da bi ka zaapadu i unutrašnjosti prešla u njenu oštriju varijantu, a na većim visinama u planinsku. Sedište prfekture, grad Larisa poznat je kao jedan od najtoplijih grčkih gradova leti.

Istorija uredi

Prvi stanovnici prefekture Larisa bili su Pelazgi. U doba antike ova oblast je bila prva obalst osvojena priširenju antičke Makedonije. U kasnijim epohama dolazi vladavina Rimljana, zatim Vizantinaca i na kraju Turaka Osmanlija. Iako su mesni Grci bili veoma aktivni tokom Grčkog ustanka 1821. g, ovo područje ponovo postalo deo savremene Grčke tek 1881. g., a severni deo prefekture tek 1913. g. 1947. godine prefektura Larisa je uspostavljena u danas nepromenjenim granicama. Položaj prefekture na glavnom grčkom putu Solun-Atina omogućilo je brz posleratni razvoj.

Stanovništvo uredi

Glavno stanovništvo su Grci. Dominira gradsko stanovništvo. Larisa je daleko najveći grad, a manji gradovi su: Tirnavos, Farsala i Elasona.

Privreda uredi

Prefektura Larisa, kao i cela Tesalija, poznat je poljoprivredni kraj uzgojen žita, voća i povrća. Industrija se počela razvijati tokom proteklih stotinak godina, a njenom razvoju pogoduje dobra saobraćajna povezanost sa Atinom i Solunom.

Vidi još uredi