Srpstvo

Datum izmjene: 18 januar 2019 u 13:19; autor: Orijentolog (razgovor | doprinos) (Vraćene izmjene Orion1964 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Edgar Allan Poe)

Srpstvo je apstraktan[1] pojam srpskog nacionalizma koji se koristi za ukupnost "srpskih" naroda i zemalja.[2] Upotrebljava se i kao sinonim za Veliku Srbiju[2] ("ujedinjeno srpstvo").[3]

Takođe označava skup željenih vrednosti koje nekoga definišu Srbinom. Za ideologe nacionalizma glavni indikator „srpstva“ je pripadnost pravoslavlju,[3] na osnovu čega dele stanovništvo Srbije na „Srbe“ i „ostale građane“.[4]

„Moje pleme snom mrtvijem spava,

suza moja nema roditelja,
nada mnom je nebo zatvoreno,
ne prima mi ni plača ni molitve;
u ad mi se svijet pretvorio,
a svi ljudi pakleni duhovi.
Crni dane, a crna sudbino!

O kukavno Srpstvo ugašeno...[5]

Petar II Petrović Njegoš, Gorski vijenac

Vladika Njegoš u svom delu Gorski vijenac učestalo rabi pojam srpstva. Za Njegoša je srpstvo prvenstveno religiozna kategorija.[6] Pojam "srpstva" se često vezuje za pravoslavlje, preciznije za srpsko pravoslavlje (ili svetosavlje), odnosno za pripadnost Srpskoj pravoslavnoj crkvi, kako to nedvosmisleno izjavljuju njeni predstavnici:

Biti Srbin znači biti obavezno pravoslavac... Srbin ne može biti ateista... Srbin nekršten ne biva.[7]

U mom kraju, u mom selu, Srbin je čovek, komunisti nisu Srbi govorili smo, to su Turci, ne može samo krv i meso da bude karakteristika Srba.[8]

– episkop Atanasije Jevtić

Izjednačavanjem srpstva i pravoslavlja, Crkva se predstavlja kao legitimni predstavnik nacije i zastupnik nacionalnog interesa.[9] Teolog Zoran Krstić smatra da je poistovećivanje vere i nacije u Srba ostavština turskog nasleđa.[10] Kritičari upozoravaju da je ovakvo izjednačavanje neopravdano, jer se radi o različitim stvarima - pravoslavlje je religija koju čine pripadnici brojnih naroda i nacija, a srpstvo je nacija u kojoj može postojati više (ne)veroispovesti.[9] Profesor Ljubiša Rajić smatra da su "političari dopustili Srpskoj pravoslavnoj crkvi da izjednači Srbe sa pravoslavljem i time otera i isključi iz nacionalnog korpusa sve muslimane Srbe, sve katolike Srbe i sve Srbe ateiste i agnostike, i onda sebe predstavi kao jedinu instituciju koja stolećima štiti srpske nacionalne i kulturne interese i etničku samobitnost srpskog naroda".[11] Usled poistovećivanja srpstva s pravoslavljem, promena religije je, po pravilu, značila i promenu etniciteta. Iako postoje brojni istorijski primeri prelaska Srba u katoličanstvo ili islam, danas ne postoje Srbi katolici niti Srbi muslimani, već se smatra da su asimilovani u Hrvate i Bošnjake.[10] S druge strane, prihvatanje srpskog pravoslavlja je često značilo posrbljavanje.

Za razliku od srpstva i hrvatstva koji su poistovećeni s religijom, neki drugi nacionalni koncepti su znatno šire definisani. Tako je npr. albanstvo definisano kao nadreligijska kategorija, koja objedinjuje katolike, muslimane i pravoslavce izrekom: "Vera Albanca je albanstvo."[12][13]

Srpstvo se često povezuje sa kosovskim mitom, po kojem se Srbi stalno žrvuju za "carstvo nebesko". Borka Pavićević smatra da "srpstvo treba redefinirati", jer "dok se kod nas Srba ne dokine ta mitologija dželata i žrtava, mi nećemo nikuda stići".[14]

Pojmu srpstvo se nekad suprotstavlja pojam srbijanstvo, kao ukupnost stanovnika Srbije, bez obzira na etičku pripadnost.[15]

Vidi još

Izvori

Vanjske veze

Potraži značenje riječi Srpstvo u
W(j)ečniku, slobodnom rječniku.