Zvečaj

Zvečaj je bio utvrđeni grad u srednjovjekovnoj Bosni. Ostaci utvrđenja Zvečaj nalaze se u blizini banjolučkog prigradskog naselja Rekavice, točnije na južnim padinama stijene koja na tom mjestu dominira lijevom obalom Vrbasa.

Jajačka banovina oko 1500. god

Tvrđava Zvečaj

Zvečaj se prvi put pominje 1404. godine kao posjed Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Tu je herceg Vukčić Hrvatinić sklopio ugovor sa Dubrovčanima protiv bosanskog kralja Stjepana Ostoje. Poslije njegove smrti 1416. grad je postao kraljevski posjed. Ostoja je 1419. God. u gradu primio dubrovačke trgovce i potvrdio stare privilegije.

Prvi put je pao u turske ruke nakon pada Ključa, u rano ljeto 1463. godine kada je za njegovog zapovjednika postavljen turski janjičar Kostantin iz Ostrovice. U posadi je bilo 50 janjičara i 30 konjanika. Grad je krajem iste godine zauzeo ugarsko-hrvatski kralj Matija Korvin i uključio ga u Jajačku banovinu. Turci su grad konačno osvojili 1528. godine.

Opis

Zvečaj je bio prostran grad, nepravilnog oblika, prilagođen konfiguraciji stjenovitog terena. Sastojao se iz dva dijela, gornjeg i donjeg grada. Glavno, teško pristupačno utvrđenje gornji grad, sastojao se od branič-kule ovalnog oblika i bedema koji su se spuštali prema Vrbasu. Na mjestu prirodnog prilaza bila je zasvođena kapija.

Zapadno je bio donji grad sa zidom od 100 metara i četvrtastom samostalnom kulom.

Osobenost Zvečaja je u maksimalnom korištenju prirodnog položaja iz čega su proizašle njegove slobodne linije i negeometrijski oblici. Zidovi su debljine 0,8 – 1,2 metra. Spadao je u red najsnažnijih utvrđenja u Bosni.

Vremenski, i po teritorijalnoj pripadnosti, Zvečaj je bio gotički grad, mada bi se po negeometrijskim linijama mogao povezati sa romaničkim utvrdama. Arheološki nije istraživan.

Sačuvan je u vrlo ruševnom stanju.

Vanjske veze

Ostali projekti

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Tvrđava Zvečaj