Zima

godišnje doba
godišnja doba
umjereni pojas
proljeće
ljeto
jesen
zima
godišnja doba
tropski pojas
suho godišnje doba
vlažno godišnje doba

Zima je jedno od godišnjih doba, koje po konvenciji na severnoj Zemljinoj polulopti traje deo decembra, ceo januar, februar i deo marta, a na južnoj Zemljinoj polulopti deo juna, ceo jul, avgust i deo septembra. Na dan početka zime, takozvanu kratkodnevnicu (zimski solsticij), koja obično pada oko 14. decembra, noć je najduža, a obdanica najkraća.

U mnogim delovima sveta, zima se povezuje sa snegom.
Zima u Panonskoj nizini, Vojvodina, 28. decembra, 2010.

Uzrok zime uredi

Zemlja se okreće oko Sunca jednom u godini dana, kako je ta putanja eliptična - udaljenost Zemlje i Sunca se pri tome menja, i količina topline koju Zemlja prima od Sunca se tokom godine menja. Zemlja se takođe vrti oko svoje osi, koja je nagnuta za 23°27' (23 stepena i 27 minuta) u odnosu na ravninu kruženja. Zima nastupa kad je određena polutka (severna ili južna) najmanje izložena Sunčevim zrakama, nezavisno o udaljenosti od Sunca. Zima na severnoj polulopti događa se kad je Zemlja najbliže Suncu, a tada je na južnoj polulopti toplo leto.

Fizikalno, Sunčeve zrake u zimi padaju pod većim uglom, čime se konstantna energija koju dotična polulopta dobija od Sunca dijeli na veću površinu, što zajedno s većim putem kroz atmosferu koji ta toplina treba proći daje rezultat - manje primljene topline po jedinici površine, i nižu temperaturu, tj. zimu.Zima je najhladnije godisnje doba.

Zimski sportovi uredi

Zimski sportovi se praktikuju u zimskim uslovima: na niskoj temperaturi, te uz prisutnost snega ili leda. Pogledajte popis zimskih sportova.

Spoljašnje veze uredi