Zagrebački velesajam
Zagrebački velesajam (ZV) je naziv za poduzeće koje organizira sajamske priredbe, svojedobno bio je sinonim za dvije najveće (i svojevremeno jedine) sajamske priredbe: Zagrebački velesajam (proljetni) i Zagrebački velesajam (jesenski).
| Zagrebački velesajam | |
 | |
| Tip | |
|---|---|
| Osnovana | 22. februar 1946 |
| Sjedište | Zagreb, Hrvatska |
| Kompanija- -roditelj | Zagrebački Holding |
| Web-sajt | Zagrebački velesajam |
Historija uredi
Zagrebački velesajam je pravni slijednik Zagrebačkog zbora koji je Odlukom Izvršnog odbora Gradskog Narodnog Odbora, 22. februara 1946. raspušten, a njegova imovina data na raspolaganje Gradskom Narodnom Odboru.[1] Istovremeno je oformljena radna organizacija Zagrebački velesajam, koja je organizirala prvi poslijeratni zagrebački sajam.[1]
- 1947. (31. maja - 9. juna) prva poslijeratna izložba na prostorima bivšeg Zagrebačkog zbora u Savskoj (današnji Studenski centar Sveučilišta u Zagrebu). Prostore je prvo trebalo urediti, jer su se u toku rata koristili kao kasarna.[1] Na prvom sajmu sudjelovali su pored brojnih domaćih izlagača i izlagači iz inozemstva; SSSR, Poljska, Bugarska, Albanija, Mađarska, Francuska, Švicarska, Nizozemska, Italija, Sjedinjene Američke Države, Belgija i Egipat.[1]
- 1953. Zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac donio je odluku o preseljenju Zagrebačkog velesajma na novu lokaciju, na livade preko Save.[1]
- Od 1953. uz dotadašnji Jesenski međunarodni zagrebački velesajam (priredba 1947. je bila izuzetak, jer je održana u proljeće) uveden je i Proljetni međunarodni zagrebački velesajam, isprva kao sajam samo za poslovne korisnike, na kojem su se ugovarale narudžbe, na osnovu izloženih primjeraka.[1] Tek kasnije postao je otvoren za građanstvo.
- 1956. Jesenji zagrebački velesajam održan je na dvije lokacije (u Savskoj i Novom Zagrebu). Otvorenje je pratila TV (to je bio prvi javni TV prijenos u tadašnjoj državi). Prvi put je Zagrebački velesajam otvorio tadašnji predsjednik države Jugoslavije Josip Broz Tito.[1]
Od te godine velesajam se održava na novim prostorima u Novom Zagrebu. Tokom 1960-ih, prostor se toliko proširio da je Zagrebački velesajam izbio po mnogim parametrima (izlagačka površina, broj izlagača, broj posjetioca) u red najvećih svjetskih sajmova.[1]
Od kraja 1960-ih, mijenja se koncepcija sajmovanja, od dvije velike masovne izložbe općeg tipa, ide se po uzoru na njemačke sajmove na brojne manje specijalizirane sajmove.
Na početku rata u Hrvatskoj,u paviljonu 22 Zagrebačkog velesajma su bili smesteni civili srpske nacionalnosti na kojima su se dodađali zločini, što je potvrđeno u dokumentarnom filmu "Paviljon 22".
Zagrebački velesajam član je Međunarodog udruženja sajmova UFI-a (francuski: Union des Foires Internationals).
Izvori uredi
Vanjske poveznice uredi
- Zagrebački velesajam Arhivirano 2008-12-07 na Wayback Machine-u