Y hromozom je vrsta polnog hromozoma karakterističan za muški pol. Muškarci sadrže jedan Y hromozom, dok ga žene nemaju. Prema položaju centromere pripada akrocentričnim hromozomima. Prema Denverskoj konferenciji iz 1960. g. svrstan je u G grupu. Izgrađen je od 59 miliona parova baza DNK što predstavlja oko 3% ukupne količine DNK u ćeliji.

Aberacije Y hromozoma uredi

Dvostruki Y sindrom ( kariotip 47,XYY) nije jasno fenotipski određen. Javlja se u 1:1000 muške novorođenčadi, koja se većinom ne razlikuju od dece sa normalnim kariotipom. Uz pojačan rast tokom puberteta zapažaju se psihičke smetnje u društvenom prilagođavanju i sklonost agresivnom ponašanju. Još je nerazjašnjeno da li su takve osobe genetički sklone kriminalnom ponašanju.

Muškarci sa kariotipom 48,XYYY i kariotipom 49,XYYYY se retko sreću. Visokog su rasta i smatra se da su agresivniji i znatno niže inteligencije od XYY muškaraca.

Mapirani geni uredi

Geni mapirani na ovom hromozomu su:

Literatura uredi

  • Tucić, N, Matić, Gordana: O genima i ljudima, Centar za primenjenu psihologiju, Beograd, 2002.
  • Marinković, D, Tucić, N, Kekić, V: Genetika, Naučna knjiga, Beograd
  • Tatić, S, Kostić, G, Tatić, B: Humani genom, ZUNS, Beograd, 2002.
  • Matić, Gordana: Osnovi molekularne biologije, Zavet, Beograd, 1997.
  • Ridli, M: Genom - autobiografija vrste u 23 poglavlja, Plato, Beograd, 2001.
  • Prentis S: Biotehnologija, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
  • Dumanović, J, marinković, D, Denić, M: Genetički rečnik, Beograd, 1985.
  • Kosanović, M, Diklić, V: Odabrana poglavlja iz humane genetike, Beograd, 1986.
  • Lazarević, M: Ogledi iz medicinske genetike, beograd, 1986.
  • Švob, T. i sradnici: Osnovi opće i humane genetike, Školska knjiga, Zagreb, 1990.

Spoljašnje veze uredi