Viktorijansko doba

Viktorijansko doba (engl. Victorian era) Ujedinjenog Kraljevstva je bio period vladavine kraljice Viktorije (jun 1837 – 22. januar 1901). U ovom periodu pojavio se feministički pokret sufražetkinje, radnički pokret čartizam, povelja o ukidanju ropstva i promene glasačkog prava. Ovaj period Engleske je drugačiji od prethodnih zbog prelaska sa manufakture na industrijalizaciju. Uticaj druge industrijske revolucije čini viktorijansko doba drugačijim od prethodnih godina engleske istorije.

Kraljica Viktorija, 1887. godine

Viktorijanskom erom prelaz sa ograničenog ka opštem pravu glasa započinje 1832. godine kada je izbornom reformom povećan broj birača, tako da na svakog dvadeset i četvrtog stanovnika dolazi jedan birač. Sve do kraja 19. veka pitanje prelaza sa ograničenog na opšte biračko pravo bilo je vezano samo za muškarce. U viktorijanskom dobu žene nisu imale pravo glasa. Kraljica Viktorija je bila protiv pokreta sufražetkinja.

Viktorijansko doba prekida ulogu Ujedinjenog Kraljestva u transatlanskoj trgovini robljem. Britanski parlament zabranio je trgovinu robljem još 1807. godine, ali ropstvo samo po sebi nije ukinuto još 26 godina posle toga. Posedovanje robova konačno je zabranjeno u Ujedinjenom Kraljevstvu 1833. godine. Veliki bogati vlasnici korporacija iz 19. veka bili su direktno povezani sa trgovinom robljem, a njihova zarada je pomogla u građenju pruga, firmi, zgrada i umetnički kolekcija koje postoje i danas. Viktorijansko doba je uspelo da jedno kraljestvo koje se izdržavalo od ropstva, odvede od ropstva ka industrijalizaciji. Kada su ugalj a zatim i nafta postali široko i jeftino dostupni, robovi su postali manje važni jer su izumljene moderne alatke i mašine da zamene ropski rad. Veliki bogati vlasnici korporacija koji su čitavu manufakturu držali na robovima, pristali su da otpuste robove uvođenjem mašina druge industrijske revolucije.

Vidi još uredi

Eksterni linkovi uredi