Većinski izborni sistem

Većinski izborni sistem je izraz koji u najširem smislu označava izborne sisteme u kojima se neposredno biraju inokosni funkcionari ili pojedinačni članovi nekog predstavničkog tijela između više kandidata, a pri čemu se izabranim smatra onaj koji je osvojio najviše glasova - odnosno relativnu ili kvalificiranu (apsolutnu) većinu. U užem smislu se pod time podrazumijevaju sistemi biranja članova višečlanih predstavničkih tijela (parlamenti, skupštine, školski odbori i sl.) u kojima birač ima pravo dati glas u točno određenoj izbornoj jedinici gdje može biti izabran samo jedan kandidat.

Većinski sistem je, kao jednostavniji sistem koji ne traži komplicirane matematičke operacije, stariji od proporcionalnog; posebno je raširen u anglosaksonskim zemljama gdje se njegova primjena smatra temeljem tamo raširenog dvostranačja, odnosno tzv. westminsterskog sistema.

Kao njegova prednost se često navodi kako biračima omogućava čvršću vezu sa kandidatom, odnosno mogućnost njegovog nagrađivanja i kažnjavanja; također se njemu posredno pripisuje veća politička stabilnost dvostranačkih zemalja. Kritičari navode da njegova primjena dovodi do propadanja velikog broja glasova, odnosno nezastupljenost političkih opcija i uz njih vezanih društvenih grupa koje čiji predstavnici nisu dovoljno snažni da budu izabrani u pojedinačnim jedinicama. Kao neke od metoda kojima se nastoji postići bolja zastupljenost i ispravni odraz volje u većinskom sistemu se navode dvokružni većinski sistem, odnosno gerrymandering sa kriterijem pozitivne diskriminacije.

Većinski sistem je u bivšoj Jugoslaviji bio korišten u svim republikama osim Slovenije i Crne Gore nakon samog uvođenja višestranačja 1990. Otada je uglavnom napušten u korist proporcionalnog sistema.

Vanjske veze uredi