Vapno

Vapno - Kreč; calx
	Rudnik vapnenca osnovne sirovine za proizvodnju vapnaRudnik vapnenca osnovne sirovine za proizvodnju vapna

Vapno ili kreč (ponekad i kalk od latinskog calx, calcis «talog»^[1]) je prvenstveno građevinski materijal - vezivo za izradu morta, žbuke i naliča, ali i sirovina u kemijskoj industriji.

Postoje dvije vrste vapna - živo ili gašeno vapno.^[2]

Živo vapno uredi

Glavni članak: Kalcijum oksid

Živo vapno ili kalcijum oksid - CaO dobija se pečenjem vapnenca (CaCO3) na temperaturi od ~1000 °C, pri tom se oslobađa ugljikov dioksid (CO2). Taj proces je jedan od najstarijih kemijskih procesa poznatih čovjeku. Na kraju tog procesa nastaje - živo vapno u formi bijelog grumenja, iz kog se mljevenjem dobija prah prljavo bijele boje, jer pored kalcijeva sadrži i neke druge okside.^[2]

Kemijski naziv kalcijev oksid (CaO), (od ostalih spojeva u živom vapnu pronalaze se (podaci su okvirni) i:

magnezijev oksid (MgO) % 0,20 – 0,80
Željezni oksidi (Fe2O3) % 0,00 – 0,20
silicijev dioksid (SiO2) % 0,02 – 0,20
aluminijev oksid (Al2O3) % 0,00 - 0,80

Gašeno vapno uredi

Glavni članak: Kalcijum hidroksid

Gašeno vapno ili kalcijum hidroksid dobija se miješanjem živog vapna s velikom količinom vode to se zove - gašenje. Industrijskim gašenjem živoga vapna uz minimalnu količinu vode dobija se - hidratizirano vapno. Kod tog procesa se oslobađa velika količina topline, a vapno poveća svoj volumen. Gašeno vapno je vrlo - pastozno, za razliku od njega - hidratizirano vapno je fini bijeli prah. Hidratizirano vapno koristi se u građevinarstvu za izradu morta i žbuke.^[2]

Gašeno vapno se koristi za bojenje unutarašnjih i vanjskih zidova, dezinfekciju, zaštitu voćaka, odstranjivanje fosfata iz otpadnih voda i vezanje sumporova dioksida nastala izgaranjem ugljena.^[2]

Peć za pečenje vapna s početka 20. vijeka

Ostala primjena uredi

Vapno se koristi i za proizvodnju karbida, u metalurgiji za odstranjivanje nečistoća vezanjem u silikatnu zguru, kod obrade vode, u proizvodnji papira, u keramičkoj, prehrambenoj (rafiniranje šećera) i tekstilnoj industriji, u poljoprivredi za neutralizaciju tla.^[2]

Vapno je vrlo agresivno - nagriza i nadražuje kožu, sluznice dišnih organa i oči, pa je kod rada sa živim vapnom potrebno koristiti zaštitnu opremu.^[2]

Reference uredi

↑ „calce” (talijanski). Enciclopedia Treccani. Pristupljeno 06. 11. 2015.
↑ ^2,0 ^2,1 ^2,2 ^2,3 ^2,4 ^2,5 „Vapno” (hrvatski). Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 06. 11. 2015.

Vanjske veze uredi

Calce (it)
Istarska tvornica vapna Arhivirano 2008-03-07 na Wayback Machine-u (sh)

[tre-1] „calce” (talijanski). Enciclopedia Treccani. Pristupljeno 06. 11. 2015.

[lex-2] 2,0 ^2,1 ^2,2 ^2,3 ^2,4 ^2,5 „Vapno” (hrvatski). Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 06. 11. 2015.

[1]

[2]