Valandovo (makedonski: Валандово) je gradić od 4.402 stanovnika [1]na jugoistoku Republike Makedonije, u kraju koji se zove Bojmija.

Valandovo
Валандово

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Severna Makedonija
Opština Valandovo
Stanovništvo
Stanovništvo (2002) 4.402
Geografija
Koordinate 41°19′00″N 22°32′39″E / 41.3166°N 22.5441°E / 41.3166; 22.5441
Nadmorska visina 110 m
Valandovo na mapi Severne Makedonije
Valandovo
Valandovo
Valandovo (Severne Makedonije)
Ostali podaci
Poštanski kod 2460
Pozivni broj 034
Registarska oznaka VE


Koordinate: 41° 18′ 60" SGŠ, 22° 32′ 39" IGD

Sjedište je istoimene Opštine Valandovo, koja ima oko 11.890[1] (popis iz 2002.) stanovnika.

Geografske karakteristike uredi

Valandovo je smješteno na južnim padinama Planine Plavuš u jugoistočnoj Makedoniji, u blizini granice s Grčkom i Bugarskom u Gevgelijsko - valandovskoj kotlini. Kroz grad teče Аnska reka koja nedaleko ima uvir u rijeku Vardar.

Valandovo je raskrsnica puteva prema Strumici ili prema Dojranu, ili pak prema magistralnoj cesti E75 Skopje - Solun.

Kraj oko Valandova Bojmija zbog blizine Egejskog mora ima sredozemnu klimu, te se uzgajaju tipično mediteranske biljke poput maslina, smokava i šipka.

Historija uredi

 
Valandovo 1930. godine

Pored grada, na brdu Isar kod sela Marvinci nalazi se važno arheološko nalazište [2]; po mnogim ekspertima to bi mogao biti antički grad Idomena ( sa takozvanog teritorija Amphacsitida, odakle se razvila antička makedonska država sa gradovima: Idomena, Gortinia i Atalanta).

Kod sela Dedeli, nalazi se nekropola iz željeznog doba sa Mozaicima iz Valandova.

Stanovnici Valandova vole reći za svoje mjesto da je za Rimskog Imperija bilo znano kao mali Konstantinopolis, a u srednjem vijeku kao mjesto Markovih Kula.

Valandovo se prvi put spominje kao naselje u dokumentu srpskog cara Dušana od 12. juna 1349 pod imenom 'Alavandovo'.

Za otomanskih vremena u 16. st Valandovo je centar nahije u Kadiluku Petrič. [3]

Valandovo je bilo selo 1873, tad je u turskom defteru zabilježeno da ima 120 familija.

Pred kraj otomanske vladavine 7. decembra 1899 dogodila se Valandovska afera kada je uhapšeno više od 250 simpatizera VMRO-a iz mjesta i okolice zbog svoje revolucionarne aktivnosti.

Kultura uredi

 
Spomenik poginulim srpskim vojnicima za vrijeme Prvog svjetskog rata

Pored Valandova na Planini Plavuš nalazi se Manastir Sv.Đorđi, čiji temelji potječu od istoimene crkve iz 1349 Dolaskom Turaka crkva je pretvorena u manastir gradnjom zidova oko nje. Objekt je doživio brojne pregradnje tokom prošlih stoljeća.

Valandovo je od 1985 godine mjesto gdje se održava festival makedonske narodne muzike Valandovo, od 1989 godine, festival se održava na otvorenoj pozornici sa 1 200 sjedala, sve to prenosi i nacionalna televizija, tako da taj događaj ima brojne poklonike. Valandovski festival, izdao je do danas preko 35 ploča i audio i video kazeta.

Privreda uredi

Glavna privredna grana Valandova je poljoprivreda, osobito ratarstvo (žitarice, vinogradarstvo, povrtlarstvo, duhan).

U posljednjim desetljećima prošlog stoljeća razvila se je i industrija; tvornica konditorskih proizvoda 9 noemvri i Tekstilna tvornica.

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 Makedonski popis stanovništva iz 2002.  (PDF)
  2. [1]Средновековни градови и тврдини во Македонија, Иван Микулчиќ (mk)
  3. Турски документи за историјата на македонскиот народ. Опширни пописни дефтери од XVI век за Кустендилскиот санųак, Т.V/3, Скопје, 1982, стр.139. (mk)

Vanjske veze uredi

Gradovi Republike Makedonije  
Berovo | Bitola | Bogdanci | Debar | Delčevo | Demir Kapija | Demir Hisar | Gevgelija | Gostivar | Kavadarci | Kičevo | Kočani | Kratovo | Kriva Palanka | Kruševo | Kumanovo | Makedonski Brod | Makedonska Kamenica | Negotino | Ohrid | Pehčevo | Prilep | Probištip | Radoviš | Resen | Štip | Skopje | Struga | Strumica | Sveti Nikole | Tetovo | Valandovo | Veles | Vinica