Tvrđava Nehaj (poznata i pod nazivima Kula Nehaj te Nehajgrad) služila je kao vojna utvrda uskocima koji su je koristili kao mjesto s kojeg su branili grad Senj te pripremali napade na Turke i Mletke.

Utvrda Nehaj, simbol Senja
Jugoistočna kula

Gradnja uredi

Utvrda je sagrađena na brdu Nehaj 1558. godine, pod nadzorom kapetana i generala hrvatske Vojne krajine Ivana Lenkovića te kapetana Herberta VIII. Auersperga Turjaškog. Radi djelotovorinije obrane Lenković je dao do kraja porušiti sve crkve, samostane i zgrade izvan zidina Senja kako se u njima ne bi mogli utaboriti neprijatelji. Tako su za gradnju Nehaja porušeni crkva i samostan Sv. Petar i templarski samostan Sv. Jurja s istomenom crkvom, čiji su temelji kasnije otkriveni u prizemlju Nehaja. To uz pisane dokumente potvrđuju i dijelovi arhitekture, natpisi i druge starine ugrađene u zidine današnje tvrđave.

Karakteristike tvrđave uredi

Nehajska tvrđava je kockastog oblika, a orijentirana je prema stranama svijeta. Visoka je 18, a široka 23 metra. Vanjski zidovi sagrađeni su od tesanih kamenih blokova, a debeli su od 2 do 3,3 metara. Prema vrhu se sužavaju, te završavaju kruništem u kojemu je pet malih kutnih kula. U zidinama se nalazi oko stotinu puškarnica i 11 velikih topovskih otvora. Osim toga, tvrđava ima prizemlje s dvorištem i cisternom. U prizemlju se nalazi ognjište te prostorije za posadu i oružje. Posada od 100 vojnika bila je dovoljna da odbije napadače te je opsjednutom gradu Senju pružala odgovarajuću pomoć.

Značenje Nehaja danas uredi

Tvrđava se danas koristi u turističke svrhe, a njen vrh služi kao izvrstan vidikovac s kojega se pruža lijep pogled na Hrvatsko primorje i otoke Rab, Goli otok, Prvić, Cres, Krk te na planine Učku i Velebit. Također, Nehaj je i simbol grada Senja te se u stiliziranom obliku nalazi i na grbu grada.

Izvori uredi

  • Meridijani, broj 90, prosinac 2004.

Vanjske veze uredi