Trezvenjački pokret

Trezvenjački pokret ili trezvenjaštvo je društveni pokret čiji članovi vjeruju kako je konzumacija alkoholnih pića izvor svih ili većine društvenih problema, te se radi toga zalažu apstinenciju odnosno zakonska ograničenja i zabranu proizvodnje i distribucije alkoholnih pića.

Karikatura kojom se ismijava trezvenjački pokret u Australiji 1906. godine.

Trezvenjačke ideje se javljaju još u ranim civilizacijama, a trezvenjaštvo je nezaobilazan dio mnogih vjera, od kojih je najpoznatiji islam. Međutim, kao društveni pokret, trezvenjaštvo se profilira tek u razvijenim industrijskim državama u 19. vijeku, i to onima pod snažnim utjecajem protestantizma.

Industrijska revolucija je u tim državama dovela do nagle urbanizacije, odnosno porasta gradskog stanovništva koje je činilo novu - radničku - klasu. Ta je klasa odmah upadala u oči svojim siromaštvom, ali i dotada rijetko viđenom sklonošću kriminalu, prostituciji i drugim oblicima društvene patologije, uključujući alkoholizam.

Postupni razvitak srednje klase, čiji su pripadnici - pogotovo ženski - imali višak slobodnog vremena doveo je do raznih pokreta za društvenu reformu. U SAD i drugim državama tada sazrijeva ideja kako je konzumacija alkohola uzrok svih društvenih zala - ne samo kriminala i nasilja, nego i siromaštva, s obzirom da alkoholičari svu svoju plaću troše na alkohol umjesto da štede za sebe i svoje porodice.

Nastojanja da se zabrani proizvodnja i točenje alkohola su izazivala žestok otpor, s obzirom na popularnost konzumacije alkohola u tadašnjim društvima, kao i komercijalne interese vezane uz njegovu proizvodnju. S druge strane, s obzirom da su žene bile najaktivnije u tom pokretu, vrlo rano su se pokreti za zabranu alkohola počeli prožimati s pokretima za žensko pravo glasa.

Trezvenjački su pokreti svoje ciljeve počeli postizati u pojedinim američkim državama gdje su se od sredine 19. vijeka počela uvoditi ograničenja, pa i potpune zabrane točenja alkohola. Slične su rezultate imali u pojedinim anglosaksonskim zemljama kao Novi Zeland, ali i u skandinavskim državama.

Najveći uspjeh trezvenjačkog pokreta bio je Osamnaesti amandman na američki Ustav, koji je 1920. godine doveo do znamenite Prohibicije u SAD. Međutim, vrlo brzo se ispostavilo da se taj režim ne može efikasno sprovoditi, a umjesto da suzbije društvenu patologiju, samo je doprinio porastu organiziranog kriminala. SAD su Prohibiciju ukinule 1933. godine, a američka iskustva su natjerala većinu drugih država da odustanu od planova za slične.

Trezvenjački pokreti su otada marginalizirani u modernom svijetu, odnosno više vezani uz fundamentalističke vjerske zajednice. Njihova nastojanja za borbu protiv alkoholizma se manje odnose na zakonske zabrane, a više na propagandu protiv konzumacije alkohola.

Vanjske veze uredi