Trahaearn ap Caradog

Trahaearn ap Caradog (? - 1081) bio je kralj Gwynedda, koji je vladao od 1075. do smrti.

Historičari pretpostavljao da je bio rodom iz Arwystlija, na granici Gwynedda i Powysa. Na prijestolje je došao što je njegov prethodnik i rođak Bleddyn ap Cynfyn 1075. godine ubijen u atentatu koji se tradicionalno pripisuje deheubarthskom kralju Rhys ab Owainu. Međutim, iste godine se na Anglesey zajedno sa irskim najamnicima iskrcao Gruffydd ap Cynan koji je uz pomoć normanskog pustolova Roberta od Rhuddlana porazio Trahaearna i preuzeo Gwynedd. Ta je vlast trajala vrlo kratko, s obzirom da su napetosti između Gruffyddovih irskih sljedbenika i lokalnog velškog stanovništva izazvale ustanak u Llynu. Trahaearn je to iskoristio kako bi porazio Gruffydda u bitci kod Bron yr Erwa i prisilio na bijeg natrag u Irsku.

Godine 1078 Trahaearn je pokrenuo pohod na Južni Wales protiv Rhys ab Owaina, koga je porazio u kod Gwdiga i Goodwicka. Rhysa je iste godine ubio Caradog ap Gruffydd iz Gwenta.

Trahaearn je vladao Gwyneddom sve do 1081. godine, kada se Gruffydd ap Cynan vratio iz izgnanstva, ovaj put pojačan danskim najamnicima i u savezu sa Rhys ap Tewdwrom, nedavno prognanim princom Deheubartha.

Trehearn je taj savez nastojao poraziti sklopivši savez sa Caradog ap Gruffyddom od Morgannwga i angažiravši normanske strijelce. Međutim, u bitci kod Mynydd Carna, sjeverno od St David'sa, i Trahaearn iCaradog su poginuli. Gruffydd ap Cynan je preuzeo Gwynedd, a Rhys ap Tewdwr povratio mjesto princa Deheubartha. Trahaearna je, prema zapisima, ubio jedan Gruffyddovih irskih najamnika po imenu Gucharki.

Literatura uredi

Kraljevske titule
Prethodi:
Bleddyn ap Cynfyn
kralj Gwynedda
1075–1081
Slijedi:
Gruffydd ap Cynan