Tesalonika od Makedonije

Tesalonika (grčki: Θεσσαλονίκη) (352 ili 345. pne. - 295. pne.) bila je drevna makedonska princeza, a kasnije i kraljica. Rođena je kao nezakonita kći kralja Filipa II i njegove tesalijske priležnice Nikesipolis. Otac je na dan njenog rođenja izvopjevao veliku pobjedu u Tesaliji, pa ju je zato nazvao "Tesalijska pobjeda" ("Thessaly" i "niki"). Ubrzo nakon rođenja joj je majka umrla, ali ju je pod svoje uzela kraljica Olimpijada, koja je s Nikesipolis bila dobra prijateljica. S obzirom da nije bila zakonito dijete, Tesalonika je bila uglavnom pošteđena dinastijskih spletki.

To se, međutim, promijenilo kada je 323. pne. umro njen polubrat Aleksandar Veliki, a dijadosi se počeli zanimati za njenu ruku smatrajući da će kroz brak legitmirati preuzimanje Aleksandrovog carstva. Tesalonika je sve vrijeme ostala vjerna svojoj pomajci, koju je godine 317. pne. pratila u Pidnu, gdje je poslije morala izdržati dugotrajnu opsadu od strane Kasandra. Godine 315. pne. Pidna je pala, a Olimpijada je pogubljena. Kasandar se potom oženio za Tesaloniku, te mu je rodila tri sina - Filipa, Antipatera i Aleksandra. Kasandar je svojoj supruzi odao počast tako što je novu makedonsku prijestolnicu Termu nazvao po njoj, pa se ona tako danas zove Thessaloniki ili Solun.

Nakon što je Kasandar umro 297. pne. a odmah iza njega i Filip, Tesalonika je pokušala nagovoriti Antipatera i Aleksandra da zajednički vladaju. Antipater je umjesto toga Aleksandra protjerao, a majku ubio.

U antičko vrijeme je Tesalonika bila predmetom legende prema kojoj joj je Aleksandar Veliki sa svojih putovanja u Aziji donio eliksir besmrtnosti. Kada je Tesalonika čula za Aleksandrovu smrt, bacila se u more, ali se nije mogla utopiti nego je postala morska sirena koja opsjeda brodove s pitanjem da li je njen brat živ. Ako bi čula vijest da je njen brat mrtav, pretvarala se u Gorgonu i proždirala brodove.

Eksterni linkovi uredi