Tenja
Tenja je prigradsko naselje jugoistočno od Osijeka, prema broju stanovnika treće po veličini u Hrvatskoj.
Tenja
| |
|---|---|
  Tenja Tenja na karti Hrvatske | |
| Regija | Slavonija |
| Županija | Osječko-baranjska županija |
| Općina/Grad | Osijek |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 45.498 N |
| - z. d. | 18.747 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 7401[1] |
| Pošta | 31207 Tenja |
| Pozivni broj | +385(0)31 |
| Autooznaka | OS |
Istorija uredi
1332. godine Tenja je bila župa u Osuvačkom arhiđakonatu. Imala je od 800 do 1000 stanovnika, većinom Mađara i Hrvata, i župnu crkvu. [nedostaje referenca] U periodu između 1443. i 1469. naselje se spominje kao posjed plemića Korođa. [nedostaje referenca]. Za vrijeme prodora Turaka Osmanlija, oko 1526. godine i kasnije, na ovom području skupljala se brojna vojska koja je pred sobom rušila objekte ili ih koristila za vojne potrebe. Zbog toga se starosjedilačko stanovnišvo iseljavalo tako da i Tenja oko 1526. godine biva gotovo potpuno napuštena.[nedostaje referenca] Prema podacima iz popisa (tzv. deftera) požeškog sandžaka iz 1579., naselje je imalo 7 muslimanskih obitelji, dok se kršćani ne spominju. Nakon velikog poraza kod Beča 1683. godine, osmanlijska vojska napušta Osijek. Nakon toga u naselje stiže 30-40 pravoslavnih obitelji iz južnih krajeva gornje Drine, Neretve, te od Lima, Pive i Tare, kao i nešto katolika. Tenja je otada pod kontrolom austrijske vojske sve do 1746. kada je dobija grof Rezsö Pálffy de Erdõd. Nešto kasnije, 1778. godine, naselje kupuje virovitički podžupan barun Ivan Kapistran Adamović. [2] Nakon njegove smrti posjed 1804. nasljeđuje njegov sin Antun od koga potječe tenjska loza Adamovića. Sve do 1848. godine stanovnici Tenje bili su u kmetskom položaju kada Hrvatski sabor i ban Josip Jelačić proglašavaju sela slobodnim i ukidaju feudalno uređenje.
U drugoj polovici 19. stoljeća Tenja je pripala općini Sarvaš, a 1889. postala je samostalna upravna općina s Antunovcem u kotaru osječkom. Naselje se do 20. siječnja 1914. zvalo Tenje, kada je naziv promijenjen u Tenja. [nedostaje referenca] Poslije 1918., u duhu agrarne razdiobe, na područje Tenje, osobito na zemljišta veleposjednika, naseljavaju se srpski dobrovoljci iz Prvog svjestkog rata. Slično tome i poslije 1945. u naselje dolaze kolonisti iz Bosne i Hercegovine, kao i iz Banije, Like, Korduna i drugih dijelova Hrvatske.
Pravoslavni vjernici u Tenji imaju svoju parohiju od 1761. godine, a matične knjige vode od 1774. Pravoslavni hram posvećen je Prenosu mošti sv. Nikole kojega štuju i katolici. Za katolike u Tenji brinuli su se franjevci iz Osijeka. 1754. podignuta je drvena kapela posvećena sv. Ani. Krajem 18. stoljeća Tenja je postala filijala katoličke župe u Donjem gradu u Osijeku, dok je katolička župa u mjestu podignuta 1975. godine.
Za vrijeme Domovinskoga rata, južni dio Tenje bio je jedno od središta pobune protiv hrvatske vlasti. Preostali dio naselja okupiran je 6. prosinca 1991. Tenja je postupno vraćena pod ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske tijekom procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
Kultura uredi
U Tenji je osnovano Kulturno-umjetničko društvo "Josip Šošić" 2002. godine.
Od 2004. godine u Tenji se prvi vikend u rujnu održava smotra folklora pod nazivom "Slavonijo u jesen si zlatna" u organizaciji KUD-a "Josip Šošić". Također u organizaciji KUD-a u veljači se održava manifestacija Pokladno jahanje. Tako KUD pridonosi očuvanju hrvatske kulturne baštine i tradicijskih običaja Slavonije u Tenji. Također pri KUD-u djeluje i Radionica za izradu tradicijskog "ruva" gdje se svi zainteresirani mogu naučiti izradi zlatoveza, šlinge, veza, te obnavljanju i održavanju narodnih nošnji. Također, u Tenji postoji i SKUD "Sveti Sava", osnovano 2007.godine. Zasnivajući svoj rad na tradicionalnim oblicima narodne umjetnosti, društvo nastoji da igru, pjesmu, nošnju, običaje i kulturu Srba sačuva od zaborava i očuva srpski identitet na području Republike Hrvatske. Društvo tradicionalno izvodi Svetosavski koncert i Đurđevdanski uranak, a organizatori su i folklornog festivala nacionalnih manjina grada Osijeka koji se održava svake godine i čiji je pokrovitelj sam grad Osijek.
Obrazovanje uredi
U Tenji postoji Osnovna škola Tenja, koja djeluje u dvije školske zgrade, dvorcu Adamovića tenjskih te školskoj zgradi sagrađenoj sedamdesetih godina prošloga stoljeća.
Gospodarstvo uredi
Stanovništvo uredi
Popis 2011.[3]
- 7.401 stanovnika i 2.318 kućanstava
Popis 2001.[nedostaje referenca]
- 6.747 stanovnika
- Hrvata 65%
- Srba 30%
- Ostalih 5%
Popis iz 1991.[4]
- 7.663 stanovnika
- Hrvata 2.813
- Srba 4.144
- Muslimana 18
- Jugoslavena 327
- Ostalih 328
Sport uredi
- Boćarski klub Tenja
- NK Slavonac Tenja
- MNK Barice
- RK Tenja
- KK Olimp i dr.
- Karate klub Tenja
- LD "Sokol" Tenja
- Moto klub "Lega"
Izvori uredi
- ↑ http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/htm/H11_Zup25_3123.html
- ↑ „Biografija Ivan Kapistran Adamović”. Arhivirano iz originala na datum 2014-08-13. Pristupljeno 2013-11-15.
- ↑ „Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Prvi rezultati po naseljima”. Pristupljeno 2013-11-10.
- ↑ „Popis 1991: Hrvatska”. Pristupljeno 2013-11-10.
