Tbilisi

glavni grad Gruzije

Tbilisi (gruzijski: თბილისი) nekadašnji Tiflis je glavni i najveći grad Gruzije, od 1,106.500 stanovnika.[1]

Tbilisi
თბილისი
Panorama grada u sumrak
Panorama grada u sumrak
Panorama grada u sumrak
Koordinate: 41°43′N 44°47′E / 41.717°N 44.783°E / 41.717; 44.783
Država  Gruzija
Površina
 - Ukupna 726 km²
Najveća visina 770
Najmanja visina 380
Stanovništvo (2008.)
 - Grad 1,106.500[1]
Vremenska zona UTC+4 (UTC)
Službene stranice
www.tbilisi
Karta
Tbilisi na mapi Gruzije
Tbilisi
Tbilisi
Tbilisi na karti Gruzije

Geografija uredi

Tbilisi leži u srednjem Zakavkazju u kotlini rijeke Kure i po obroncima masiva Trialeti i Kartli, koje rijeka na tom dijelu probija svojim kanjonom.[1]

Historija uredi

Tbilisi je osnovan 458. (po nekim izvorima 455.), kad je u njega preseljena prijestolnica Kavkaske Iberije tadašnjeg gruzijskog kraljevstva iz stare prijestolnice Mcheta.[1] Zbog svoje izuzetne strategijske pozicije na pravcu koji povezuje zapadno i istočno Zakavkazje grad je više puta bio meta brojnih osvajača; Perzijanaca u 6. vijeku, Bizanta i Arapa u 7. vijeku.

Obnovitelj Gruzije kralj David IV zauzeo je grad 1122. i ponovno ga obnovio kao svoju prijestolnicu, ali su ga već 1234. zauzeli Mongoli, a 1386. opljačkao njihov vladar Timur.[1] Seldžuci su zauzimali i gubili grad u nekoliko navrata, 1795. spalili su ga do zemlje Perzijanci, nakon tog je grad bio ponovno u rukama Turaka sve dok ga 1801. nije zauzela ruska carska vojska. Carska Rusija poboljšala je komunikacije prema gradu izgradivši gruzijsku vojnu magistralu preko Kavkaza iz Vladikavkaza do Tbilisija.[1]

Veliki poticaj razvoju grada bio je dolazak željeznice iz Potija 1872., sa kojom je spojen sa Crnim morem i 1883. kad je izgrađena pruga do Bakua na Kaspijskim morem.[1]

Tbilisi je 25. februara 1921. proglašen glavnim gradom Demokratske Republike Gruzije,[1] ali je istog dana sovjetska Crvena armija ušla u grad i proglasila Gruzijsku Sovjetsku Socijalističku Republiku.

Znamenitosti, kultura i školstvo uredi

Tbilisi je živopisan grad, duž desne obale rijeke Kure proteže se široki bulevar, i moderni dio grada, dio grada leži u strmoj klisuri u kojoj se nalazi i hidroelektrana Ortačalskaja.[1]

Odmah do rijeke, uzdiže se historijski centar grada, sa uskim, zavojitim ulicama, nad kojim dominiraju ruševine stare tvrđave i velika skulptura, na grebenu iznad nje, koja simbolizira Gruziju.[1] U starom gradu nalaze se Katedrala Sioni, iz 5. vijeka, rekonstruirana više puta, Palača gruzijskih kraljeva Meteki i crkva Ančiškati iz 6. vijeka.[1] Noviji dijelovi grada leži ispod brda Mtatsminda, do kojeg vozi žičara. Sjeverno od grada nalazi se veliko umjetno jezero, koje služi kao rezervar vode za piće, ali i za navodnjavanje, jer iz njega vode brojni kanali. Tbilisi je glavni kulturni i obrazovni centar Gruzije sa univerzitetom, nekoliko visokoškolskih institucija i preko 100 naučnih institucija.[1]

Privreda i transport uredi

Tbilisi je glavno industrijsko središte regije, sa tvornicama električnih lokomotiva, alatnih i poljoprivrednih strojeva, električne opreme i radionicama za popravak lokomotiva i vagona. Pored tog ima i tvornice niza prehrambenih proizvoda, tekstila, kože i obuće, namještaj]]a, pivovaru, špiritane i vinarije.[1]

Tbilisi od 1883. ima tramvaj, a od 1966. i metro,[1] ono što je kuriozitet i par žičara koje su također u funkciji javnog prijevoza.

Grad je dobro povezan magistralnim cestama (koje nisu baš u dobrom stanju) i željezničkim prugama sa gradovima u zemlji i okolnim zemljama u Zakavkazju.

Sedamnest km jugoistočno od centra grada, nalazi se međunarodni Aerodrom Tbilisi (IATA: TBS, ICAO: UGTB) sa vezama prema svim većim gradovima u zemlji i svijetu.

Gradovi prijatelji uredi

Tbilisi ima ugovore o prijateljstvu sa slijedećim gradovima;

Galerija slika uredi

Izvori uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 Tbilisi (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 12. 11. 2012. 

Vanjske veze uredi