Svetolik Nikačević

Svetolik Nikačević (Orašac (Visoko), 5. jun 1905Beograd, 27. oktobar 1987) je bio srpski filmski i pozorišni glumac, jedan od najpopularnijih glumaca u periodu izmeću dva rata.

Svetolik Nikačević
Puno ime Svetolik Nikačević
Mesto rođenja Orašac (Visoko) ( Osmansko carstvo)
Datum smrti 27. 10. 1987. (82 godina)
Mesto smrti Beograd ( Jugoslavija)
Bitna uloga Bokseri idu u raj
Jutro
Roj
Kad budem mrtav i beo
Variola Vera

Čovek koji je bacio atomsku bombu na Hirošimu

IMDb veza

Biografija uredi

Uzdigao se na visok umetnički nivo još pre rata 1941, kada su scenom vladali Ljubinka Bobić, Mata Milošević, Žanka Stokić, stvaralačkom snagom, lepotom i bogatstvom svoga dara. Posedovao je najlepše kvalitete za tumačenje dramskih heroja – izuzetno atraktivne pojave, besprekorne dikcije (spadao je među nekoliko beogradskih glumaca koji su najlepše i najpravilnije govorili na sceni), osvajao je naklonost i publike i kritike.
Pošto je završio poštansko-telegrafsku školu i trgovačku akademiju, na scenu je prvi put stupio u Narodnom pozorištu u Skoplju 1922 [1]; od 1926. do 1928. je bio stalni član Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu gde je ostvario svoje prve velike uspehe; 1928. se vraća u Skoplje gde ostaje do 1935, kad prelazi u Narodno pozorište u Beogradu. Drugi svetski rat provodi u zarobljeničkim logorima u Nemačkoj i Italiji, a 1943. beži u Švajcarsku. Posle rata odlazi u Južnu Ameriku i u Beograd se vraća 1965. Kratko vreme je član Savremenog pozorišta , pa Jugoslovenskog dramskog pozorišta i ponovo Narodnog pozorišta – od 1968. do 1977, kad odlazi u penziju.[2].

Književni rad uredi

Zajedno sa bratom Miodragom (1899, Sredska, Prizren – 1981, Beograd) za vreme Prvog svetskog rata preko Soluna prelazi brodom u Francusku, gde se obojica školuju u Barseloni, Eks-an-Provansu i Bolijeu. Solidnog obrazovanja i znanja nekoliko jezika, braća svoje literarne sklonosti realizuju kroz prevođenje, pisanje kritika, eseja, pripovedaka, istorijskih studija, memoara... do vrlo uspešnih dramatizacija [3] [4] [5]

Filmografija uredi

Filmografija glumca Svetolika Nikačevića
God. Naziv Uloga
1960.-te
1966. Roj Gospodar Miloje
1966. San Sudija
1966. Prenoćište
1967. Jutro
1967. Bokseri idu u raj Govornik
1967. Kad budem mrtav i beo Vođa štrajkača
1967. Divlje seme Kmet
1968. Sarajevski atentat Simo Milić (stari)
1968. Vukadin
1968. Uzrok smrti ne pominjati
1968. Kod Londona
1968. Vlasnici ključeva
1968. Pod staklenim zvonom
1968. Noć i magla
1968. Jednog dana, jednom čovjeku
1968. Dama s kamelijama
1968. Došljaci
1968. Rađanje radnog naroda
1969. Skandal
1969. Plava Jevrejka
1970.-te
1970. Bube u glavi
1970. Slučaj Openhajmer Gordon Grej
1970. Dan koji treba da ostane u lepoj uspomeni
1971. Čedomir Ilić Jovan Matović
1971. Veliki posao
1971. Suđenje Floberu
1971. Nirnberški epilog Vilhelm Kajtel
1972. Izdanci iz opaljenog grma
1972. Sarajevski atentatu Dr. Elbauer branilac Gavrila Principa
1972. Paljenje rajhstaga
1972. Dragi Antoan
1972. Čovek koji je bacio atomsku bombu na Hirošimu Sudija
1972. Afera nedužne Anabele
1974. Devojka brža od konja
1974. Crna lista Čarls Monarh
1975. Poznajete li Pavla Pleša?
1975. Žive veze
1975. Suđenje Sudija
1976. Drugovi mornari, Zdravo!
1976. Čovek koji je bombardovao Beograd Feldmaršal Evald von Klajst
1977. Crni dani
1978. Povratak otpisanih Ministar
1978. Španski zahtev vaspitač kralja Čarlsa V
1978. Pucanj u šljiviku preko reke Otac Milivojev
1979. Jovana Lukina
1979. Usijanje Blažo
1980.-te
1980. Slom Dr. Srđan Budisavljević ministar
1981. Duvanski put Dr. Blažo
1982. Zemlja
1982. Variola Vera Akademik Kostić
1982. Vreme na letala
1984. Džoging (film) Profesor
1985. Crvena baraka Đeneral Jovanović
1986. Lepota poroka Jaglikin otac
1986. Lijepe žene prolaze kroz grad Spira
1987. Treto doba Treto doba
1987. Escape from Sobibor Starac
1990.-te
1992. Vreme, život

Reference uredi

  1. "ZORAN MAKSIMOVIĆ Repertoar Srpskog narodnog pozorišta (1918–1941)"
  2. Olga Marković: „Pogovor“ – Na leđima ježa, MPUS, Beograd, 2004.
  3. Već druge godine po objavljivanju „Srpske trilogije", 1938, na sceni Narodnog pozorišta u Beogradu pojavila se predstava „Na leđima ježa" za koju se kao autor teksta navodi Stevan Jakovljević. Međutim, radi se o dramatizaciji koju su načinili braća Miodrag i Svetolik Nikačević. Ovaj pokušaj dramatizacije njegovog dela, koji je obuhvatio samo deo treće knjige, što će reći romana „Kapija slobode", i to segment koji ima naslov „Na leđima ježa", sâm romansijer ovako je ocenio: „Mogu vam reći da sam kao pisac i čovek koji je preživeo sve te časove zadovoljan dramatizacijom"
  4. Svetolik Nikačević Srećni dani; Godina izdanja: 1989. biblioteka Svedočanstva, knj.1
  5. Svetolik Nikačević;Risto Vitanov: Nevenka Urbanova u sećanju partnera. 1985.

Spoljašnje veze uredi