Srebrenički cvijet
Srebrenički cvijet, simbol koji se upotrebljava, obično u obliku čipke, kao obilježje stradanja Bošnjaka u Srebreničkom masakru, ali i u čitavu Ratu u BiH. Poticaj za ideju izrade cvijeta dao je Mustafa Cerić, tadašnji reisululema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, a idejno rješenje izradila je Jasmina Čamdžić.[1] Od pet predloženih uzoraka izabran je cvijet sastavljen od zelena cvjetišta koje okružuje 11 bijelih latica, u znak sjećanja na 11. dan mjeseca jula kada je počeo Srebrenički masakr.[1] Bijela boja latica simbolizira nevine ubijene ljude, a zeleno cvjetište nadu za mir, odn. nadu da se ništa slično više nikada ne ponovi.[1] Cvijet je nazvan »Sjećanje«,[1][2] nema cijenu i nije na prodaju.[1]
Udruženje Gračaničko keranje, koje se od 2006. bavi promocijom tradicionalne tehnike čipkanja (keranja) na području Gračanice, zaštitilo je izradu srebreničkog cvijeta u obliku čipke pri Institutu za intelektualno vlasništvo BiH 2010.[3] Iste godine urađena je bila prva veća pošiljka cvjetova za Evropski parlament, kada su na inicijativu zastupnika EP-a Jelka Kacina žene iz Gračanice izradile 800 cvjetova za zastupnike u Strasbourgu.[1]
Po uzoru na cvijet »Sjećanje« uskoro su se pojavili i drugi oblici srebreničkog cvijeta. Sarajevski filigranar Mensur Bektić izradio je »Cvijet Srebrenice«, srebrni filigranski cvijet sa 11 latica, svaka s po sedam komponenti, tj. okica, i zelenim staklenim kamenom u sredini.[1] Zbog sličnosti s čipkanim srebreničkim cvijetom koji izrađuje Gračaničko keranje, pokrenut je sudski spor oko vlasništva nad dizajnom.[1] I čipkani i filigranski srebrenički cvijet nose se na reveru.
Verzije srebreničkog cvijeta izrađivali su i drugi autori. Godine 2014. Enes Klopić, apsolvent na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, izradio je Cvijet Majki Srebrenice, digitalni crtež s prikazom 11 majki odjevenih u bijelo koje sjede oko zelena tabuta djeteta koji svaka dotiče svojom desnom rukom.[4] S motivima prikazanim odozgo, crtež majki u bijelom oko zelena tabuta podsjeća obrisima na srebrenički cvijet. U zeničkom naselju Mokušnicama jedan je cestovni rotor glavne gradske magistrale bio ukrašen 2015. s više od 500 sadnica cvijeća u obliku srebreničkog cvijeta.[5]
Vidi još uredi
Izvori uredi
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Ljubas, Zdravko (8. jula 2015). „Čiji je Srebrenički cvijet?”. Deutsche Welle. Pristupljeno 11. jula 2015.
- ↑ „Cvijet Sjećanje u Sarajevu, Mostaru, Zenici, Tuzli i Gračanici”. Gračaničko keranje. 1. jula 2015. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-12. Pristupljeno 11. jula 2015.
- ↑ Agović, Mersada Nuruddina (14. juna 2014). „Zlatne ruke Bošnjakinja dizajnirale su cvijet sjećanja na žrtve genocida”. Bošnjaci.net. Pristupljeno 11. jula 2015.
- ↑ „Autor novog Cvijeta Srebrenice: To su uplakane majke oko tabuta djeteta”. klix.ba. 8. jula 2014. Pristupljeno 11. jula 2015.
- ↑ „Na kružnom toku napravljen najveći Cvijet Srebrenice”. MOJportal.ba. 9. jula 2015. Arhivirano iz originala na datum 2015-07-10. Pristupljeno 11. jula 2015.
Eksterni linkovi uredi
- Gračaničko keranje: Cvijet – Sjećanje Arhivirano 2017-02-24 na Wayback Machine-u, čipkani (kerani) srebrenički cvijet
- Bektićev »Cvijet Srebrenice« Arhivirano 2015-07-10 na Wayback Machine-u, filigranski srebrenički cvijet