Spiritizam
„Spiritisti” preusmjerava ovdje. Za ostala značenja, v. Spiritisti (razvrstavanje).Spiritizam, okultni nauk kojim se nastoji uspostaviti komunikacija s preminulim osobama. Kao pokret razvija se u 19. stoljeću kada je Allan Kardec izložio njegove osnove u "Knjizi duhova" (1858.).
U spiritističkim seansama doziva se, podsredstvom medija, duh umrlog. Česte su prijevare i zloupotrebe lakovjernih ljudi od strane raznoraznih navodnih medija i drugih šarlatana.
Povijest uredi
Moderna povijest spiritizma započela je 1848. godine prvim dokumentiranim događajem o natprirodnim fenomenima koji su se zbili nakon što se obitelj Fox uselila u kuću u selu Hydeville u američkoj saveznoj državi New York.[1] Slučaj je izazvao senzaciju, a obitelj koju su navodno opsjedali duhovi, morala se preseliti rođacima u obližnji grad Rochester. Međutim, obitelj je i tamo prijavila čudne događaje, što je u javnosti izazvalo sustavno zanimanje za taj slučaj.[2] Tijekom 1849. održao se niz seansi u kući obitelji Fox, gdje su primječeni neobjašnjivi fenomeni, poput pokretanja predmeta u sobi, levitacije stola i slično. Članovi obitelji Fox iskoristili su taj događaj za samopromociju i javno prakticiranje spiritizma, što je potaknulo skeptike da vjeruju kako je u pitanju bila prijevara.[3]
Sve veća popularnost spiritističkih seansi, navela je znanstvenike da pokušaju pronaći racionalno objašnjenje tih fenomena. Tako je dr. James Baird 1853. godine iznio teoriju koja implicira da se stolovi pokreću tijekom seanse pod utjecajem iščekivanja onih koji sjede oko njih, dok je engleski fizičar i kemičar Michael Faraday tvrdio da su pokreti koje stol izvodi uzrokovani rukama prisutnih.[4]
Povezano uredi
Bilješke uredi
- ↑ Catholic Encyclopedia
- ↑ Faust, Viktoria, str. 38.-41.
- ↑ Faust, Viktoria, str. 40.-41.
- ↑ Faust, Viktoria, str. 43.
Literatura uredi
- Faust, Viktoria, Parapsihologija, Zagrebačka naklada, Zagreb, 2002. ISBN 953-6234-99-8
