Sjeverni morski slon
Sjeverni morski slon (lat. Mirounga angustirostris), morski sisavac iz porodice pravih tuljana.
| Sjeverni morski slon | |
|---|---|
| |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1) | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Carnivora |
| Porodica: | Phocidae |
| Rod: | Mirounga |
| Vrsta: | M. angustirostris |
| Dvojni naziv | |
| Mirounga angustirostris Gill, 1866. | |
| |
| Rasprostranjenost sjevernoga morskoga slona. | |
Nastanjuje obalno područje od Aljaske do Baja Californije.[1] Živi u grupama, a ime je dobio zbog svoje veličine.
Sjeverni morski slon je žućkaste ili sivo-smeđe boje. Mužjaci dosegnu duljinu od 4-6 metara i težinu od 2,4 do 3,7 tone. Najveći poznati mužjak morskoga slona težio je 5 tona i bio je dug 6,9 metra. Ženke su puno manje, mogu dostići duljinu do 3,5 m, a težinu od 900 kg.
Hrane se uglavnom ribom i glavonošcima. Razmožavaju se na [kopno|[kopnu]] s činjenicom da zimu provedi na moru, vjerojatno u blizini santa leda. Sjeverni morski slon provede 80% svog životau vodi, a može izdržati bez unosa zraka više od 80 minuta, dulje nego bilo koji drugi morski sisavac. Sposoban je zaroniti na dubinu do 1500 m. Na kopnu, unatoč svojoj veličini kreće se brže od čovjeka. Tijekom sezone parenja mužjaci postaju izuzetno agresivni. Međusobno se bore za teritorij i ženke, koje svake godine okote samo jedno mladunče. Trudnoća traje oko 11 mjeseci. Ženke žive oko 20 godina, a mužjaci oko 14 godina.
Zbog lova radi kvalitetne masti, bio je u 19. stoljeću na rubu izumiranja. U 20. stoljeću, kao rezultat zaštite tih sisavaca, njihov broj znatno je porastao i njihova egzistencija više nije ugrožena.
Izvori uredi
- ↑ http://www.bucknell.edu/msw3/browse.asp?id=14001048 Arhivirano 2012-11-11 na Wayback Machine-u Preuzeto 24. lipnja 2013.