Sirovine
Sirovine je generički naziv za sve proizvode dobijene eksploatacijom i djelomičnom obradom (čišćenje, sortiranje, oplemenjivanje) iz direktnih prirodnih resursa: Zemljine kore, vode i atmosfere, flore i faune.[1]
| Sirovine | |
|---|---|
 | |
Karakteristike uredi
Procesi koji se koriste kod pretvaranja sirovina u gotove proizvode svode se na jednu ili dvije glavne metode, - prvom se formira materijal u željeni oblik, a drugom se mijenjaju ili poboljšavaju karakteristike materijala.[2]
Klasifikacija uredi
Sirovine se kojekako klasificiraju, prema porijeklu razlikuju se:
- mineralne sirovine, ili proizvodi ekstraktivne industrije (rudarstvo);
- poljoprivredni proizvodi;
- šumarski proizvodi
- proizvodi lova i ribolova;
- sintetske sirovine;
- ostale sirovine dobivene od zraka i vode
Mineralne sirovine su svi proizvodi dobiveni iz Zemljine kore te predstavljaju primarnu - najvažniju kategoriju sirovina u svim industrijski razvijenim zemljama.[1] Naučnim i tehnološkim progresom porastao je ekonomski značaj mineralnih sirovina, iz kojih je danas moguće proizvesti gotovo sve osim hrane, pa je čak i njena proizvodnja nezamisliva bez korištenja umjetnih gnojiva.[1]
Ekstraktivna industrija (rudarstvo) - karakteristična za prvu fazu industrijalizacije, razvojem privrede nimalo nije izgubila na značenju, jer je za kemijsku industriju nafta i danas znači gotovo sve.[1] Nalazišta mineralnih sirovina razlikuju se prema stupnju istraženosti, kvaliteti i mogućnosti eksploatacije, pa se rezerve mineralnih sirovina najčešće klasificiraju kao: geološke, bilančne, industrijske i izvanbilančne.[1]
- Geološke su sve rezerve, odnosno sirovine utvrđene geološkim istraživanjima ili procjenom.
- Bilančne su one koje se na postojećoj razini tehnologije mogu eksploatirati
- Industrijske sirovine su onaj dio bilančnih rezervi koje se već eksploatra ili se priprema za eksploataciju
- Izvanbilančne su dio geoloških sirovina koje se na sadašnjem stupnju razvoja tehnologije ne mogu eksploatirati.
Poljoprivredni proizvodi se prvenstveno koriste u prehrambenoj industriji, ali služe i kao sirovina za proizvodnju tekstila, kože, sapuna, glicerina, lijekova, alkohola, kozmetike.[1]
Sirovine se obzirom na porijeklo dijele na biljne i životinjske, a biljne prema ekonomskoj namjeni, na prehrambene (žito, voće i povrće), industrijske (uljarice, tekstilije, šećerna repa,duhan..) i krmno bilje. Šumarski proizvodi koriste se u prvom redu za proizvodnju rezane građe i proizvoda od nje, a u manjoj mjeri za celulozu.
Prema stupnju obrade razlikuju se primarne sirovine i poluproizvodi. Prema značenju u proizvodnom procesu sirovine se dijele na osnovne, pomoćne i pogonske, a prema namjeni razlikuju se sirovine za proizvodnju proizvodnih i sirovine za proizvodnju potrošnih dobara.[1] Strateške sirovine su one koje se koriste za proizvodnju suvremenoga naoružanja i snabdjevanje vojske u vrijeme rata.[1]
Metalne sirovine se obično proizvode u dva koraka. Prvo se sirova ruda obrađuje kako bi se povećala koncentracija željenog metala; to se zove obogaćivanje, nakon tog se tali i legira.[2]
Kod keramike se prirodna glina miješa sa raznim silikatima da se dobije sirovina za proizvodnju.[2]
Sve manje količine sirovina jako utječu na ekonomski razvoj čovječanstva i traže nove odgovore kako doći do njih i kako ih što racionalnije koristiti.[1]
Izvori uredi
Vanjske veze uredi
- sirovine (sh)