Severnobački okrug
Severnobački okrug se nalazi na severu Vojvodine, odnosno Srbije. Obuhvata opštine:
- Opština Subotica grad Subotica
- Opština Bačka Topola grad Bačka Topola
- Opština Mali Iđoš grad Mali Iđoš
| Severnobački okrug | |
|---|---|
 | |
| Površina: | 1.784 km² |
| Stanovništvo: | 200.140 (2002) |
| Najveći grad: | Subotica |
Ima 205.401 stanovnika. Sedište okruga je u gradu Subotici.
Subotica je višenacionalan i višekonfesionalni centar: uz pravoslavnu i katoličku, kao najveće, u gradu ima blizu trideset malih verskih zajednica. Glavni crkveni objekti su:
- Pravoslavna crkva u Aleksandrovu, iz XVII veka.
- Pravoslavna crkva iz XVIII veka
- Katedrala Sv. Terezije Avilske iz 1797. godine
- Franjevački samostan iz 1723. godine
- Sinagoga
S obzirom na sirovinsku bazu, u ovom regionu je veoma razvijena prehrambena industrija. Po prinosima poljoprivrednih kultura Subotica je među prvima u zemlji: kukuruz, pšenica i suncokret.
Privreda uredi
Činjenica da je skoro 90% površine poljoprivredno zemljište umnogome određuje i privrednu strukturu okruga. Spomenimo samo klaničku industriju - tu je "29. novembar", fabrika koja ima dugu i bogatu tradiciju - nakon kriznog perioda u poslednjih nekoliko godina, fabrika je na dobrom putu da ponovo stane na svoje noge. Tu su, nadalje Industrija mesa "Topola", klanica "Topiko", L.T.S. Lovćenac, klanica "Nova Brazda". Nadalje, tu su poljoprivredni kombinati "Agrokombinat", "AD Žitko", "Ravnica", AIK Bačka Topola i drugi. Od većih prerađivača tu su "Fidelinka", "Mlekara" Subotica, "Podrum Palić", "Si&Si Company", "Fresh&Co.", "Medoprodukt" Tavankut, "Golden Garden" Gornji Tavankut i drugi.
Ipak, nosioci privrednog razvoja Okruga su preduzeća elektrometalskog kompleksa, kao što su "Sever", "Bratstvo", "Sigma", "Elektroremont", "Inomag", "Partizan" itd. Značajni su i kapaciteti u hemijskoj industriji ("Zorka", "Hemos" i "Azotara"), kao i u industriji nameštaja ("Budućnost", "Žako" iz Stare Moravice, "Umetnost" iz Bačke Topole itd). Plastičarska industrija je u snažnom zamahu. Izdvajaju se firme "Ledenjak" i "V&B".
Grafička industrija ima dugu tradiciju u ovim krajevima. Subotička "Birografika" je i danas među liderima u struci, a tu su i "Panonija", "Minerva", "Narodna štamparija" u Bačkoj Topoli itd. Privredu Severno-bačkog okruga u velikoj meri određuje i blizina državne granice sa Mađarskom i činjenica da je na njegovoj teritoriji "severna kapija" Srbije, odnosno granični prelazi Kelebija i Horgoš. Zajedno sa dovršetkom autoputa Feketić - državna granica, svi ovi uslovi čine područje okruga atraktivnim za domaća i strana ulaganja.
Konačno, treba pomenuti i ogromne turističke potencijale cele ove regije. Jezero Palić sa prelepim hotelima i mogućnostima za ribarenje, jezero Ludoš koje je prirodno stanište brojnih ugroženih životinjskih vrsta (uglavnom ptica), ergela Zobnatica sa značajnim potencijalim u lovnom turizmu, subotička Gradska kuća koja je jedna od tri najlepše gradske kuće u Evropi itd.
Stanovništvo uredi
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, na teritoriji okruga je živelo 205.401 stanovnika, i to po nacionalnoj strukturi:
| Narod | Stanovnika | Procenat |
|---|---|---|
| Srbi | 32.892 | 16,1% |
| Jugosloveni | 25.563 | 12,5% |
| Bunjevci | 17.527 | 8,6% |
| Hrvati | 16.965 | 8,2% |
| Crnogorci | 5.688 | 2,7 |
| Mađari | 98.914 | 48,1% |
| Ostali | 7.852 | 3,8% |
Vidi još uredi
Spoljašnje veze uredi
Zvanična prezentacija okruga Arhivirano 2008-03-31 na Wayback Machine-u
