Saobraćaj u Poljskoj

Republika Poljska je srednjevropska zemlja sa izlazom na more, a koja se prostire kroz nekoliko značajnih evropskih oblasti (Severna evropska nizija, Baltik, oblast Karpata, doline Odre i Visle). Sve ovo pogoduje razvoju prometnog saobraćaja i velikom prometnom značaju zemlje.

Glavna železnička stanica u Krakovu
Novi vozovi u Poljskoj

Poljska ima razvijen drumski, železnički, vazdušni i vodni saobraćaj. Glavni saobraćajni čvor u zemlji je glavni grad, Varšava, ali su značajna čvorišta i Slonska oblast, Trojmjasto (Gdanjska oblast), Krakov, Łódź, Wrocław, Poznań.

Železnički saobraćaj uredi

 
Stanica Varšavskog metroa
 
Prigradska železnica u Varšavi

„Poljske državne železnice“ ili „PKP“ (polj. Polskie Koleje Państwowe) je četvrto po veličini železničko preduzeće u celoj Evropi, a sastoji se od niza manjih i usmerenih preduzeća. Pored PKPa u zemlji postoji još nekoliko manjih preduzeća sa radom na polju železnice.

Ukupna dužina železničke mreže u Poljskoj je 21.639 km, od čega je 11.626 km elekrifikovano. Dužina pruga sa dva koloseka je 8.978 km. Železnica uskog koloseka takođe postoji i duga je 646 km. Železnička mreža u državi je veoma gusta, a u svim značajnijim gradovima glavne železničke stanice se nalze u središtima. Trenutno se puno toga radi na obnovi železnice, posebno na stvaranju uslova za brze železničke linije (brzina 140-160 km/čas) na prugama:

Jedini grad u državi sa metro sistemom je Varšava (pogledati: Varšavski metro). On se trenutno sastoji od 1 metro linije, a druga je u izgradnji. Varšava poseduje i razvijenu mrežu prigradske železnice. Tramvajski prevoz pristupan je u svim većim gradovima (preko 30 njih).

Železnička veza sa susednim zemljama:

Drumski saobraćaj uredi

 
Karta autoputeva u Poljskoj
  Za više informacija pogledajte članak Autoputevi u Poljskoj

Ukupna dužina puteva u Poljskoj je 423.356 km, od toga sa čvrstom podlogom 295.356 km (2003. godine). Dužina autoputeva je tada iznosila 665 km, što je malo spram veličine države i njenih potreba. Zbog toga se u proteklim godinama izgradnja novih deonica intenzivirala, a to će biti važno i u budućnosti. Autoputevi nose dvojnu oznaku „A+broj“, a magistralni državni putevi su označeni brojem. U Poljskoj postoje čak 94 magistralna puta, a neki od njih na pojedinim deonicama imaju u 4 trake (poluautoputevi). Postoje i gradski autoputevi u Varšavi i Slonskoj oblasti.

Autoputevi u Poljskoj (trenutno postojeći i u izgradnji) su:

Vodeni saobraćaj uredi

Poljska je primorska zemlja i izlazi na Baltičko more. U državi postoje dve značajne pomorske luka, od kojih je najvažnija luka u okviru Trojmjasta (Gdanjsk- stara luka, Gdynia-nova luka). Druga luka je Szczecin. Obe luke su nastale na ušćima velikih reka, Gdanjsk na ušću Visle, a Szczecin na ušću Odre. Manje pomorske luke su Ustka i Kolobžeg.

Unutarkopneni vodeni putevi u Poljskoj su dugi čak 3.812 kmi njih čine plovne reke i kanali (1996. godine). Najvažnije reke za plovidbu su Visla i Odra, a manje značajne su Bug i Warta. Velike rečne luke na Visli su: Varšava, Toruń, Bydgoszcz, Gruđondz, a na Odri su: Opole, Wrocław, Zjelona Gora, Kostšin na Odri.

Postoji i omanji saobraćaj po Mazurskim jezerima, ali je on manjeg značaja i uglavnom namenjen u turističke svrhe.

Gasovodi i naftovodi uredi

Naftovod: Dužina tokova je 2.280 km(2006. godine).

Gasovod: Dužina tokova je 13.500 km (2006. godine).

Vazdušni transport uredi

 
Međunarodni aerodromi
  Za više informacija pogledajte članak Aerodromi u Poljskoj

U Poljskoj se nalazi sedište nekoliko aviokompanija, od kojih je najpoznatija LOT poljske avio linije. Poznata je i niskotarifna aviokompanija Viz Er.

Najveći i najvažniji aerodrom u zemlji je varšavski Međunarodni aerodrom „Frederik Šopen“, koji se nalazi u sklopu gradskog područja i dobro je povezan sa gradom (autobuske i tramvajske veze). Promet na ovam aerodromu čini nešto manje od polovine prometa svih poljskih komercijalnih aerodroma. Posle varšavskog aerodroma drugi po značaju i prometu je Krakovski aerodrom, takođe poznat izvan okvira zemlje, a blisko povezan sa cvetajućim turizmom starog Krakova. Većina drugih aerodroma služi za niskotarifne letove i u svom prometu oslanja se ili na turizam ili na poljsku dijasporu.

U Poljskoj postoje i 2 zvanično upisana helidroma (2005. godine).