Sanica (Ključ)

Sanica je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Ključ koja pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 2.241 stanovnika.[1]

Sanica

Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Opština/Općina Ključ
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 2.241
Geografija
Koordinate 44°36′51″N 16°38′28″E / 44.6142°N 16.6411°E / 44.6142; 16.6411
Sanica na mapi Bosne i Hercegovine
Sanica
Sanica
Sanica (Bosne i Hercegovine)


Koordinate: 44° 36′ 51" SGŠ, 16° 38′ 28" IGD

Geografija uredi

Područje uz rijeku Sanicu poznato je pod jednim imenom Sanica ili Sanička dolina. Rijeka Sanica izvire iz tri vrela na Grmeču. Jedno vrelo služi za napajanje vodovoda u Bosanskom Petrovcu. Nakon toka od 12 km. rijeka se ulijeva u Sanu.

Istorija uredi

Na lokalitetu Crkvena glavica u Sanici Gornjoj nalazi se preistorijsko nalazište. Potiče iz željeznog doba, iz vremena kada su ovdje bili naseljeni Iliri, odnosno njihovo pleme Mezeji. Iz antičkog doba, u vrijeme rimske vlasti na ovim prostorima, potiču ostaci dva napredna rimska naselja, jedno veće na Dvorištu u zaseoku Pantoši u Gornjoj Sanici, a drugo u Biljanima u ravnici pod antičkom utvrdom zvanom Grad. Dolinom Sane prolazila je Klaudijeva cesta, koja je silazila s Bravskog polja u dolinu Sanice što je utvrđeno na osnovu očuvanih rimskih miljokaza kod bivše željezničke stanice u Sanici Donjoj. [2]

U srednjem vijeku Sanica je bila u vlasništvu hrvatske ili bosanske vlastele.

Prvi dokument u kojem se spominje Sanica je povelja iz (datum in Zanichca) povodom presude u sporu radi Sanice (de Zanicha). Izdao ju je vlastelin Vukosav Hrvatinić koji je držao župu Banjicu u kojoj se nalazila Sanica. Bosanski vladar ban Stjepan II Kotromanić prvi je vladar koji ovo područje priključuje bosanskoj državi.

Prilikom sloma srednjovjekovne Bosne koje se simbolično desilo u Ključu i saničko područje nakratko je inkorporirano u sastav Osmanskog carstva. Međutim, osmansko prisajedinjenje Donjih Kraja nije dugo potrajalo, ove oblasti osvojio je iste 1463. godine ugarski kralj Matija Korvin te naredne godine osnovao Jajačku banovinu koja je imala funkciju ugarskog južnog odbrambenog bedema. U sastav ove novoosnovane banovine ušao je i teritorij župe Banjice, a samim tim i Sanica koja će nekoliko narednih decenija egzistirati u ovako definiranom administrativnom sistemu. U periodu od 1493. do 1495. godine i Sanica, zajedno sa Ključem i susjednim teritorijem našla se u sastavu osmanskih posjeda. [3]

Sanička dolina upamćena je i po Prvoj omladinskoj poljoprivrednoj radnoj akciji u periodu 1942, koja je tokom tri mjeseca požnjela 120 vagona žita i isto toliko voća i povrća.

Do sredine prošlog stoljeća bila je Sanica posebno opštinsko mjesto.

Stanovništvo uredi

Nacionalnost 1991.
Srbi 641
Muslimani 1.526
Hrvati 4
Jugosloveni 50
ostali 20
Ukupno 2.241

Privreda uredi

  • Sanica je poznata po drvnoj industriji.

Slavni ljudi uredi

  • Šerif Konjević, poznati pjevač narodne muzike

Reference uredi

  1. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine. 
  2. Ivo Bojanovski, Sarajevo 1974 -DOLABELIN SISTEM CESTA U RIMSKOJ PROVINCIJI DALMACIJI
  3. Enes Dedić, Institut za Historiju Sarajevo- UDK UDK 94 (497.6 Sanica) “04/14” –Sanica u srednjem vijeku

Vanjske veze uredi