Saborna crkva u Šibeniku

Saborna crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Šibeniku je glavni i najveći pravoslavni hram u Šibeniku, smešten uz sedište, vladičanski dvor Eparhije dalmatinske Srpske pravoslavne crkve. Saborna crkva u Šibeniku je središnja crkva eparhije.

Istorijat uredi

U Šibeniku pored kolonije pravoslavnih Grka, od ranog srednjeg veka žive i pravoslavni Srbi, najviše u predgrađu zvanom Varoš. Po odluci Mletačkog senata, unutar zidova grada Šibenika, pravoslavni Grci i Srbi 1569. godine podižu crkvu Svetog Julijana. Budući brojniji od Grka, 1600. godine pravoslavni Srbi u Šibeniku u svom naselju Varoš podižu još jednu crkvu za bogoslužbene potrebe – hram posvećen Časnom Krstu. U ovom hramu je služeno sve do kraja 18. veka, kada je u neposrednoj blizini podignuta veća crkva Vaznesenja Gospodnjeg, 1778. godine, sa ikonostasom od grčkih ikona. Ova crkva je i danas bogoslužbeno aktivna i naziva se Sveti Spas.

U vreme francuske vladavine Dalmacijom 1810. godine, pravoslavni Srbi kupuju i osnivaju još jednu crkvu u Šibeniku, a to je današnja Saborna crkva Uspenja Presvete Bogorodice. Ikonostas Saborne crkve urađen je 1827. godine od strane slikarske porodice Lazović (Simeona i Aleksija).

Saborna crkva ima veoma bogatu riznicu, koju čine preko stotinu ikona rađenih u vizantijskom stilu (od 15. do 19. veka), kao i bogatu riznicu bogoslužbenih predmeta i rukopisa.

Izvor uredi

Spoljašnje veze uredi