Rogaška Slatina
Rogaška Slatina (njemački: Rohitsch-Sauerbrunn) je ladanjski gradić od 5 128 i administrativni centar istoimene Občine Rogaška Slatina u istočnoj Sloveniji.[1]
Rogaška Slatina
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 46°13′N 15°38′E / 46.217°N 15.633°E | |
| Država |  Slovenija
|
| Pokrajina | Štajerska |
| Statistička regija | Savinjska |
| općina | Opčina Rogaška Slatina |
| Površina | |
| - Ukupna | 5.4 km²[1] |
| Visina | 223 |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - Urbano područje | 5 128[1] |
| - Urbana gustoća | 949.6 stan./km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 3250 |
| Službene stranice www.rogaska-slatina | |
| Karta | |
  Rogaška Slatina | |
Rogaška Slatina je vijekovima poznata kao lječilište zbog brojnih termalnih izvora bogatih magnezijem, a od 19. vijeka i zbog istoimene staklarne.[2]
Geografske karakteristike uredi
Rogaška Slatina leži na jugoistoku slovenske pokrajine Štajerske, gotovo na samoj granici sa Hrvatskom. Sam gradić se smjestio u kotlini između brda Haloze u gornjem toku rijeke Sutle.
Rogaška Slatina je udaljena oko 30 km istočno od Celja, 48 km od Maribora i 112 km od Ljubljane.
Historija uredi
Prvi pisani dokument o ljekovitosti mineralne vode iz Rogaške objavio je tada slavni baselski alkemičar Leonhard Thurneysser - 1572. Fami o ljekovitosti rogaške vode, pomogla je i anegdota o čudesnom ozdravljenju hrvatskog bana Petra Zrinjskog koji je oko 1665. lovio u okolici Rogaške, ali se požalio lokalnim seljacima da ga jako boli jetra, pa su mu oni preporučili da pije njihovu vodu - i tako je navodno ozdravio.[2]
Od 1803. počeo je rad na izgradnji današnjeg lječilišta Rogaška, jer su tad štajerske vlasti pod vodstvom grofa Ferdinanda Attemsa, počele otkupljivati zemlju oko izvora, od lokalnih vlasnika. Od tad lječilište ima direktora i stalnog liječnika. Prvoh godina mogli su ugostiti samo 20 do 25 gostiju, ali su brzo rasli i gradili nove hotele i njihove depadanse.[2]
Početkom 20. vijeka, točnije 1908. izvršena su ispitivanja kvaliteta voda iz raznih rogaških izvora, pod vodstvom dr. J. Knetta, geologa i glavnog inspektora iz puno slavnijeg lječilišta Karlovy Vary. Njegov odabir bio je izvor koji se od tad zove Donat, a kako ima puno magnezija ta voda se zove Donat MG.[2] Prodaja flaširane mineralne vode - Donat, stalno je rasla, jer se prodavala po cijeloj Austro-Ugarskoj, ali i po Grčkoj, Italiji i Egiptu.[2]
Znamenitosti uredi
Najveće znamenitosti tog ladanjskog gradića pored njegove barokne crkve sv. Florijana iz 1658 sa oltarnim slikama Antona Lerchingera su klasicistički hoteli; Grand hotel Rogaška, Hidroterapija (1904.), Trst (1908.), okruženi perivojima i šetnicama. Duž njih postavljene su brojne skulpture; sv. Nepomuk (1732.), Attems (Leopold Kisling 1828.), Boris Kidrič (Stojan Batič 1983.), Pegaz (Vasilij Ćetković Vasko2002.)
