Rožat
Rožat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i dio je dubrovačkog gradskog kotara Komolac.
Rožat
| |
|---|---|
  Rožat Rožat na karti Hrvatske | |
| Županija | Dubrovačko-neretvanska |
| Općina/Grad | Dubrovnik |
| Najbliži (veći) grad | Dubrovnik |
| Nadmorska visina | 1 - 25 m |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 42.672 N |
| - z. d. | 18.125 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 301 |
| Pošta | 20236 Mokošica |
| Pozivni broj | 020 |
| Autooznaka | DU |
 Naselje Rožat
| |
Zemljopisni položaj uredi
Rožat se nalazi tik uz Jadransku turističku cestu između naselja Komolac i Prijevor. Smješten je na sjevernoj obali zaljeva Rijeke dubrovačke, oko 5 kilometara sjeverozapadno od grada Dubrovnika.
Rožat se dijeli na dva dijela:
Gornji Rožat je smješten iznad Jadranske turističke ceste i sastoji se od starijih kuća te broji malo stanovnika.
Donji Rožat je smješten uz Jadransku turističku cestu i obalu zaljeva Rijeke dubrovačke, a sastoji se uglavnom od novijih, nedavno obnovljenih i novoizgrađenih obiteljskih kuća.
Povijest uredi
U Rožatu postoji jedna katolička crkva i Franjevački samostan Pohoda Blažene Djevice Marije (Pohođenja Marijina). Samostan je sagrađen 1393. godine, a sagradila ga je Bosanska vikarija. Nakon pada Bosne pod osmansku vlast, Dubrovačka Republika se oslobađa izravnih veza s Bosanskom vikarijom i 1468. godine, kad su u Dalmaciji osnovane dvije nove vikarije, samostane na svom području stavlja pod svoju upravu, pa tako i ovaj u Rožatu. Redovnici su vršili pastoralnu službu do 1472. godine po povlasticama pape Grgura IX. i pape Ivana XXI. U potresu koji je zadesio dubrovački kraj 6. travnja 1667. godine potpuno su uništeni: crkva i zapadni dio klaustra. Crkva je obnavljana dvije godine, od 1702. do 1704. uz veliku pomoć Dubrovačke Republike, a klaustar je nanovo uređen 1986. godine.
U mjestu na samoj obali postoji ljetnikovac Rastić koji je pripadao toj vlastelinskoj obitelji za vrijeme Dubrovačke Republike. Bio je odmaralište poznatog dubrovačkog vlastelina, povijesničara i kneza Džona Restića.
Tijekom rata u Hrvatskoj Rožat je bio popljačkan a mnoge kuće su popaljene i teško nastradale od strane JNA, no poslije rata mjesto je gotovo u potpunosti obnovljeno.
Gospodarstvo uredi
Mještani Rožata većinom se bave turizmom, a u manjoj mjeri ribarstvom i poljodjelstvom.
Stanovništvo uredi
Rožat nastanjuju uglavnom Hrvati katoličke vjeroispovijesti, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine mjesto broji 340 stanovnika.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[1]
Napomena: U 2001. nastalo izdvajanjem iz naselja Dubrovnik. Od 1857. do 1931. iskazivano kao naselje. U 1981. i 1991. podaci su sadržani u naselju Dubrovnik.