Ratovi Ride (Arabic: حروب الردة), također poznati kao Ratovi Apostaze je naziv za niz vojnih pohoda koje je 632. i 633. vođa arapskih muslimana, kalif Abu Bekr poduzeo protiv arapskih plemena koja su se pobunila protiv njegovog kalifata neposredno nakon smrti proroka Muhameda.[1] Tradicionalni muslimanski historičari te sukobe smatraju vjerskima, odnosno kao motiv pobune navode apostazu arapskih plemena i odbacivanje tek prihvaćenog islama; suvremeni i ne-muslimanski historičari, pak, drže da su motivi pobune bili politički, odnosno odbijanje autoriteta novouspostavljene arapske islamske države. U svakom slučaju, muslimani su pod Abu Bekrom u roku od samo nekoliko mjeseci uspjeli ugušiti ustanke, a do 633. nametnuti vlast područjima današnjeg Bahreina, Omana i Jemena, odnosno na cijelom Arabijskom poluotoku. Tako konsolidirana islamska država je mogla već za nekoliko godina krenuti u spektakularne pohode protiv susjednih ne-muslimanskih velesila - Bizantskog i Perzijskog Carstva.

Arabijski poluotok na početku Rida ratova u ljeto 632. godine; područja pod kontrolom kalifa označena zeleno.

Reference uredi

  1. Laura V. Vaglieri in The Cambridge History of Islam, p.58

Literatura uredi

Eksterni linkovi uredi