Za ostale upotrebe, v. Ralja.


Koordinate: 44° 34′ 12" SGŠ, 20° 33′ 26" IGD
Ralja je naselje u Gradskoj opštini Sopot u Gradu Beogradu. Prema popisu iz 2002. bilo je 2858 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 2580 stanovnika).

Ralja
Osnovni podaci
Država  Srbija
Grad Beograd
Gradska opština Sopot
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 2858
Geografija
Koordinate 44°34′12″N 20°33′26″E / 44.57°N 20.557333°E / 44.57; 20.557333
Ralja na mapi Srbije
Ralja
Ralja
Ralja (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 11233
Pozivni broj 011
Registarska oznaka BG

Istorija uredi

Varošica je dobila ime po reci Ralji i deli se na dva kraja, na Gornju i Donju Ralju. Za vreme Turaka u Donjoj Ralji je na drumu Beograd-Kragujevac postojala jedna mehana u koju su svraćali i noćivali putnici. Kasnije je (1868. g.) u ovome kraju podignuta nova mehana i to je osnova današnje Ralje. Zatim je podignuta i druga mehana pored reke Ralje. Osim ove dve mehane nije bilo više kuća.

 

U Gornjoj Ralji do 1884. godine nije bilo ničega. Za vreme trasiranja pruge tu su bile podignute barake, u kojima su stanovali radnici. Nije postojala ni jedna kuća, niti je osim radnika bilo drugih stanovnika.
U ovome delu Ralje podignuta je železnička stanica, i kad je 1884. godine proradila pruga, sazidao je kafanu Jovan Radisavljević i počeo sa njom da radi. Iduće godine su braća Pantići iz Parcana podigli drugu kafanu, i od toga doba su počeli i drugi da se naseljavaju i u Gornju i u Donju Ralju. Varošica tada imala oko 40 kuća; to su poglavito doseljenici iz sela kosmajskog sreza, i to iz Parcana, Popovića, Ropočeva, Lisovića, Amerića i Ivanče. Ima samo nekoliko kuća doseljenika iz Bosne i iz „preka“(Banata)
Godine 1897./98. u Donjoj Ralji je podignuta fabrika cementa, pored koje imala i parni mlin. Oko fabrike je stvorena mala kolonija koju naseljavaju radnici.
Godine 1902. Ralja je proglašena za selo i tada dobila prvog kmeta, ali je činila jednu opštinu sa susednim selom Parcanima, Godine 1923. Ralja je proglašena za varošicu, a 1925. godine. Odvojila se od Parcana i obrazovala zasebnu opštinu.
Do 1923. godine. Ralja nije imala svoju školu. Te je godine škola privremeno smeštena u kuću Stanija Markovića. Godine 1924. dovršena nova školska zgrada na placu koji je opštini poklonio Andreja Mitrović trgoac iz Ralje. Varošica nije imala svoju crkvu služili se sa crkvom u Popoviću. Andreja Mitrović, trgovac, poklonio je plac od 4200 kv. m. za podizanje crkve. (podaci krajem 1921. godine).[1][2]

Demografija uredi

U naselju Ralja živi 2329 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,1 godina (39,2 kod muškaraca i 41,1 kod žena). U naselju ima 883 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,24.

Ovo naselje je u velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 572 [3]
1953. 941
1961. 1311
1971. 1665
1981. 2250
1991. 2580 2552
2002. 2948 2858
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
2737 95.76%
Crnogorci
  
38 1.32%
Muslimani
  
18 0.62%
Romi
  
15 0.52%
Jugosloveni
  
5 0.17%
Hrvati
  
4 0.13%
Makedonci
  
3 0.10%
Rusi
  
2 0.06%
Slovenci
  
1 0.03%
Slovaci
  
1 0.03%
Rumuni
  
1 0.03%
Mađari
  
1 0.03%
nepoznato
  
18 0.62%


Reference uredi

  1. Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.26 (dr. B. M. Drobnjaković. Kosamj) i iz „Letopisa“ opštine Ralje, Br.30.
  2. Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
  3. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  4. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Korišćena Literatura uredi

  • Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927. objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
  • „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
  • Napomena

U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.

Spoljašnje veze uredi


Naseljena mesta opštine Sopot

Babe • Guberevac • Drlupa • Dučina • Đurinci • Mala Ivanča • Mali Požarevac • Nemenikuće • Parcani • Popović • Ralja • Rogača • Ropočevo • Sibnica • Slatina • Sopot • Stojnik