Rafael Leónidas Trujillo

Rafael Leonidas Truhiljo Molina' (šp. Rafael Leónidas Trujillo Molina, San Kristobal, 24. oktobar 1891. - Santo Domingo, 30. maj 1961.), predsednik i diktator Dominikanske Republike u razdoblju od 1930. do 1938. i 1942. do 1952.

Rafael Trujillo

Biografija uredi

U periodu kada je Dominikanska Republika bila okupirana od strane SAD, Truhiljo se pridružio Dominikanskoj nacionalnoj gardi (osnovanoj od strane Amerikanaca), u kojoj je vrlo brzo napredovao. Po američkom napuštanju Dominikanske Republike, Truhiljo biva postavljen za šefa policije, da bi 1927. godine bio postavljen za Generala nacionalne garde. Na predsedničkim izborima 1930. godine odnosi pobedu nad Horasiom Vaskezom, nakon čega uspostavlja tajnu policiju, koja je mučila i ubijala sve njegove neistomišnjenike i političke suparnike. Veliku podršku dugo je dobijao od SAD, kao antikomunistički lider u Latinskoj Americi.

Truhiljo je bio poznat po svojoj megalomaniji. Odmah po dolasku na vlast promenio je ime glavnog grada iz Santo Domingo u Sijudad Truhiljo, sebe je nazivao „dobročiniteljem“ i od sebe stvorio kult zasnovan na teroru. Kontrolisao je veći deo ekonomije zemlje, oduzimajući eksproprijacijom imanja i građevinske objekte od svojih suparnika. 1937. godine naredio je masakr 20.000 Haićana koji su živeli i radili u graničnoj oblasti između Dominikanske Republike i Haitija. Uz pomoć dobro organizovane mreže doušnika uspeo je da spreči nekoliko pokušaja pobune protiv njega.

1938. godine navodeći primer sistema predsedničkih izbora u SAD (nemogućnost da jedna osoba bude izabrana više od dva predsednička mandata za redom), Truhiljo izjavljuje da svojom voljom a protiv volje svog naroda odbija da se kandiduje ponovo. Za novog predsednika postavljen je Hasinto Bienvenido Peinado, koji je tu funkciju obavljao samo formalno, dok je Truhiljo i dalje donosio sve odluke.

1942. Rafael Truhiljo vraća se na vlast i tu ostaje do 1952, kada vlast prepušta svom bratu Hektoru.

30. maja 1960. Rafael Leonidas Truhiljo ubijen je u Santo Domingu od strane grupe vojnih oficira i civila. Mnogi smatraju da je u pozadini ovog ubistva bila CIA, iako CIA u zvaničnom izveštaju navodi kako „nema aktivno učešće u ubistvu“ već samo „tihu vezu“ sa grupom koja je planirala i izvršila ubistvo.