Punta Arenas
Punta Arenas (Pješčani rt prevod sa španjolskog) je lučki grad na jugu Čilea u kom živi 125,932 stanovnika[1]
Punta Arenas
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 53°10′S 70°56′W / 53.167°S 70.933°W | |
| Država |  Čile
|
| Regija | Magallanes y Antártica Chilena |
| Provincija | Magallanes |
| Vlast | |
| - Alcalde | Claudio Radonich |
| Površina | |
| - Ukupna | 37.6 km²[1] |
| Visina | 34 [1] |
| Stanovništvo (2017.) | |
| - Grad | 125,932[1] |
| - Gustoća | 3,351 stan. / km²[1] |
| Vremenska zona | UTC-3 (UTC) |
| Poštanski broj | 6200000[1] |
| Pozivni broj | 61[1] |
| Karta | |
  Punta Arenas Pozicija Punta Arenasa u Čileu | |
Punto Arenas je i administrativni centar Čileanske regije Magallanes y Antártica Chilena i provincije Magallanes.
On je treći najveći grad Patagonije, neki ga navode kao najjužniji grad na svijetu, iako je to zapravo argentinski grad Ushuaia. Po nekim izvorima, gotovo polovica stanovnika Punta Arenasa je hrvatskog porijekla.[2]
Geografija uredi
Punta Arenas leži smješten na poluotoku Brunswick na obali Magellanova prolaza.
Historija naselja uredi
Čilenska država je 1843. izgradila utvrdu Fuerte Bulnes, i na taj način prisvojila Magellanov tjesnac, ali se je već prve zime pokazalo kako mjesto nije dobro odabrano. Vojni guverner José de los Santos Mardones je zbog toga, 1848. godine, naredio selidbu naselja dobrih 60 km sjevernije na ušće rijeke Las Limas, gdje su uvjeti za život bili puno povoljniji. Do tada je taj kraj na kartama bio označen engleskim imenom Sandy Point (Pješčani rt). 18. decembara 1848. službeno je osnovano novo naselje, koje su ispočetka zvali Punta Arenosa doslovno prevevši engleski toponim Sandy Point na španjolski. Vremenom je to deriviralo do današnjeg - Punta Arenas.
Naselje je isprva bila kažnjenička kolonija i garnizon za discipliniranje problematičnog vojnika. Godine 1877. došlo je do velike pobune u kažnjenika i tada je veliki dio mjesta uništen.[3] Lokalna privreda se ispočetka temeljila na trgovini tuljanovim kožama, ugljenom, guanom, i ispiranjem zlata. Privreda grada i okolice zaživjela u posljednjim dekadama 19. vijeka, kada je počeo uvoz prvih ovaca s Falklandskih otoka. Između 1890. i 1940., regija Magallanes postala je najveći uzgajivač ovaca na svijetu, čitavu tu proizvodnju nadzirala je gotovo isključivo jedna kompanija Sociedad Explotadora de Tierra del Fuego. Ona je imala pod sobom preko 10 000 km2 zemlje u južnom Čileu i Argentini. Sjedište kompanije i njenih vlasnika bio je grad Punta Arenas.
Već prije, luka Punto Arenasa je bila nezaobilazna točka za sve brodove koji su plovili između Atlantskog i Tihog oceana. Promet se osobito povećao za vrijeme Kalifornijske zlatne groznice. Nagli ekonomski razvoj ovog kraja, privukao je brojne nove stanovnike. Pored Čileanaca sa Arhipelaga Chiloé, tu su bili i brojni emigranti; Irci, Španjolci, Portugalci i naročito Hrvati, naročito sa srednjodalmatinskih otoka, koje je u emigraciju nagnala velika ekonomska kriza u Austro-Ugarskoj i propast vinogradarstva. Tako da se pretpostavlja da je polovica stanovništva hrvatskog porijekla.[4] Ovi novi stanovnici Punta Arenasa donijeli su i novi stil gradnje: sjevernoevropsku arhitekturu, neuobičajenu za ostali dio Čilea. Hrvatski utjecaj na Punta Arenasu vidljiv je po nazivima trgovina i zgrada.
Klima uredi
Na klimu u Punta Arenasu uvelike utječe ocean, tako da su oscilacije između godišnjih doba vrlo male, prosječna temperatura u najhladnijem julu je oko -1 ° C a u najtoplijem mjesecu januaru je 14°. Punta Arenas ima vrlo malo oborina, u najkišnijem maju padne svega 43 mm na m². Grad je poznat po svojim jakim vjetrovima (do 130 km/h).
Privreda uredi
Prije izgradnje Panamskog kanala 1914. godine, luka Punta Arenasa je bila jedna od najvažnijih u Čileu; danas služi kao polazna točka za turističke izlete i naučne ekspedicije na Antartik. Danas se većina stanovnika bavi ovčarstvom, stočarstvom i poslovima vezanim uz to, prerada vune, kože. U ovom dijelu Čilea otkrivena su nalazišta nafte i plina, iskorištava se i ugljen (slabije kvalitete). Ribarstvo i šumarstvo su također značajan izvor prihoda stanovništva. Punta Arenas je povezan redovitom trajektnom linijom sa glavnim otokom Ognjenom zemljom, postoji trajekta linija do čileanskog grada Puerto Williams. Moderni međunarodni aerodrom služi kao međustanica za letove na Antartik. Nakon Falklandskog rata, prekinute su sve veze Falklanda sa inače bližom Argentinom, tako da je danas aerodrom u Punta Arenasu glavna veza Faklanda sa ostatkom svijeta.
Gradovi pobratimi uredi
Izvori uredi
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 „Chile: Magallanes y de la Antártica Chilena” (engleski). City population. Pristupljeno 6.10. 2020.
- ↑ LOS CROATAS DE CHILE
- ↑ Punta Arenas, History and Legends.
- ↑ Los croatas de Chile (Congreso Mundial Croata).
Vanjske veze uredi
- Portal grada Punta Arenas Arhivirano 2011-02-01 na Wayback Machine-u
- portal de la ciudad
- Portal de la Ciudad
- Municipalidad de Punta Arenas
- [1][mrtav link] Studija o povezanosti ozonske rupe i raka, Jaime F. Abarca, regionalna bolnica Punta Arenas.
- Punta Arenas - informacije na stranici Wikivoyage