Prilog (gramatika)

Prilog ili adverb (lat. adverbium: što stoji uz glagol), nepromjenjiva riječ koja obično stoji uz glagol određujući glagolsku radnju po mjestu, vremenu, načinu, uzroku ili količini.^[1] Može stajati i uz pridjev (jako drag), drugi prilog (vrlo rado) i imenicu (malo vode).

Prilozi određuju glagolsku radnju po vremenu, mjestu, načinu, količini ili uzroku. Koriste se i za izražavanje pitanja.^[2] A mogu uvoditi i odnosne ili relativne rečenice.^[3] U rečenici imaju službu priloških (glagolskih) odredbi. Mogu imati komparaciju. To su najčešće prilozi za način koji imaju isti oblik kao i pridjevi srednjeg roda, npr. Lijepo (pridjev) dijete lijepo (prilog) pjeva.

Porijeklo priloga uredi

Od imenica – najčešće prilozi za vrijeme: zimi, ljeti, danju, noću, zimus, ljetos, večeras, sinoć, sutra; neki prilozi za način: kradom, krišom, silom, trkom...
Od pridjeva – najčešće za način: brzo, ludo, glupo, mirno, naglo, hrabro... (gotovo od svakog opisnog pridjeva se može napraviti odgovarajući prilog).
Zamjeničkim osnovama su motivisani prilozi za mjesto – ovdje, ovamo, tu, tamo, ondje;^[4] za vrijeme: tada, onda; za količinu: ovoliko, toliko, onoliko, koliko; za način: ovako, tako, onako... Ovi prilozi se nazivaju zamjeničkima.
Od brojeva – prilozi za vrijeme i način: jednom, jedanput, dvaput, jednostruko, dvostruko, višestruko...
Od glagolskih osnova– za način: šutke, ležećke...
Mogu biti izvedeni od drugih priloga: natrag – natraške, naopako – naopačke. Postoje i složeni prilozi koji se često grade od prijedloga i priloga, npr. Otuda, odozgo, nadesno, preksinoć, prekosutra, unazad, popreko...

Vremenski prilozi uredi

Pitanja: kada? otkada? dokada?

kada?

danas, večeras, juče, sinoć, preksinoć, danas, sutra, preksutra, ljetos, proljetos, jesenas, zimus, obdan,odmah, smjesta, sada, tada, onda, ikada, nikada, nekada, ponekad, katkad, uvijek, svagda, često, rijetko, rano, kasno, prije, poslije, potom, nedavno, skoro, uskoro, napokon...

otkada?

odsad, otad, oduvijek, odavna, odmalena...

dokada?

dosad, dotad, dogodine, dovečeri...

Mjesni prilozi uredi

Pitanja: gdje? kamo? kuda? odakle? dokle? otkuda? dokud?

gdje?

ovdje, tu, ondje, negdje, igdje, nigdje, onegdje, gore, dolje, unutra, vani, sprijeda, straga..."

kamo?

ovamo, onamo, tamo, nekamo, nikamo, ikamo, naprijed, natrag...

kuda?

ovuda, onuda, tuda, nikuda, nekuda, ikuda, kojekuda...

otkuda? odakle?

odavde, otud, odatle, odonud, niotkuda, odozgo, odozdo, odostrana, izdaleka, izvana, izbliza...

dokle? dokud?

donekle, dovle, dotle, donle

Uzročni prilozi uredi

Pitanja: zašto? zbog čega?

zašto? zbog čega?

zato, stoga

Posljedični prilozi uredi

Pitanja: s kojom posljedicom/ishodom?

s kojom posljedicom?

uzalud, uzaman, utaman

Količinski prilozi uredi

Pitanja: koliko? koliko puta?

koliko?

ovoliko, toliko, onoliko, nekoliko, malo, premalo, više, manje, dosta, odveć, opet, još, malo, sasvim, potpuno, previše

koliko puta?

jedanput, dvaput, triput, stoput

Načinski prilozi uredi

Pitanja: kako? na koji način?

kako?

ovako, onako, tako, nikako, nekako, ikako, svakojako, jedva, svejedno, odjednom, sjedećke, ležećke, potrbuške, naglas, napamet, nabolje, kriomice...^[5]

Načinski prilozi mogu nastati i od pridjeva:

brzo, brže, najbrže, više, najviše, lijepo, veselo, najveselije...

bratski, sestrinski, gospodski, ljudski' (Pozdravio me bratski.)

Za razliku od pridjeva, odgovaraju na pitanje kako?, a ne kakav?

Izvori uredi

↑ Grickat, Irena (1983). „O prilozima u srpskohrvatskoj lingvističkoj nauci”. Južnoslovenski filolog (Beograd) 39: 1–41. ISSN 0350-185X. ZDB-ID 411495-4. (COBISS-Sr).
↑ Kordić, Snježana (2004). „Prilozi gd(j)e, kamo, kuda”. u: Okuka, Miloš; Schweier, Ulrich. Germano-Slavistische Beiträge: Festschrift für Peter Rehder zum 65. Geburtstag. Die Welt der Slaven, Sammelbände - Sborniki, Band 21. München: Otto Sagner. str. 113. ISBN 3-87690-874-4. SSRN 3437881. CROSBI 426607. S2CID 171431158. Pristupljeno 2022-03-30.
↑ Kordić, Snježana (1995). „Priložni relativizatori” (PDF). Relativna rečenica. Znanstvena biblioteka Hrvatskog filološkog društva 25. Zagreb: Matica hrvatska i Hrvatsko filološko društvo. str. 225–259. ISBN 953-6050-04-8. LCCN 97154457. OCLC 37606491. OL 2863536W. SSRN 3460911. CROSBI 426507. (CROLIB). (COBISS-Sr). (COBISS.BH). (GISKO). (COBISS-Sl). Pristupljeno 2009-10-13.
↑ Kordić, Snježana (2003). „Prilozi ovd(j)e/tu/ond(j)e, ovamo/tamo/onamo, ovuda/tuda/onuda” (PDF). Južnoslovenski filolog (Beograd) 59: 81. ISSN 0350-185X. OCLC 4634442433. SSRN 3441325. CROSBI 430250. ZDB-ID 411495-4. (COBISS-Sr). Pristupljeno 2007-08-16.
↑ Ristić, Stana (1990). Načinski prilozi u savremenom srpskohrvatskom književnom jeziku : leksičko-gramatički pristup. Biblioteka Južnoslovenskog filologa. Nova serija ; knj. 9. Beograd: Institut za srpskohrvatski jezik. str. 172. OCLC 28962425. (COBISS-Sr).

vrste riječi

[1] Grickat, Irena (1983). „O prilozima u srpskohrvatskoj lingvističkoj nauci”. Južnoslovenski filolog (Beograd) 39: 1–41. ISSN 0350-185X. ZDB-ID 411495-4. (COBISS-Sr).

[2] Kordić, Snježana (2004). „Prilozi gd(j)e, kamo, kuda”. u: Okuka, Miloš; Schweier, Ulrich. Germano-Slavistische Beiträge: Festschrift für Peter Rehder zum 65. Geburtstag. Die Welt der Slaven, Sammelbände - Sborniki, Band 21. München: Otto Sagner. str. 113. ISBN 3-87690-874-4. SSRN 3437881. CROSBI 426607. S2CID 171431158. Pristupljeno 2022-03-30.

[3] Kordić, Snježana (1995). „Priložni relativizatori” (PDF). Relativna rečenica. Znanstvena biblioteka Hrvatskog filološkog društva 25. Zagreb: Matica hrvatska i Hrvatsko filološko društvo. str. 225–259. ISBN 953-6050-04-8. LCCN 97154457. OCLC 37606491. OL 2863536W. SSRN 3460911. CROSBI 426507. (CROLIB). (COBISS-Sr). (COBISS.BH). (GISKO). (COBISS-Sl). Pristupljeno 2009-10-13.

[4] Kordić, Snježana (2003). „Prilozi ovd(j)e/tu/ond(j)e, ovamo/tamo/onamo, ovuda/tuda/onuda” (PDF). Južnoslovenski filolog (Beograd) 59: 81. ISSN 0350-185X. OCLC 4634442433. SSRN 3441325. CROSBI 430250. ZDB-ID 411495-4. (COBISS-Sr). Pristupljeno 2007-08-16.

[5] Ristić, Stana (1990). Načinski prilozi u savremenom srpskohrvatskom književnom jeziku : leksičko-gramatički pristup. Biblioteka Južnoslovenskog filologa. Nova serija ; knj. 9. Beograd: Institut za srpskohrvatski jezik. str. 172. OCLC 28962425. (COBISS-Sr).

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]