Predrag Raos (Zagreb, 23. 6. 1951.) je hrvatski romanopisac, novelist i prevoditelj.

Predrag Raos
Predrag Raos s nagradom SFERA
Biografske informacije
Rođenje23. 6. 1951. (1951-06-23) (dob: 72)
Obrazovanje
Zanimanjeknjiževnik, prevoditelj, TV-voditelj
Opus
Književne vrstescience fiction
Jezikhrvatski jezik

Životopis uredi

Diplomirao je kemiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu (1975. godine). Radi kao profesionalni književnik i prevoditelj. Objavljivao je pod pseudonimima Astor Petz i Pero Rotha. Sin je književnika Ivana Raosa, a brat blizanac kemičara Nenada Raosa, autora popularnoznanstvenih knjiga. Ranih 1970-ih odslužio je i zatvorsku kaznu zbog sudjelovanja u Hrvatskom proljeću, kad je surađivao u Studentskom listu.

Raos je debitirao 1978. godine omladinskim romanom 22. rujna: roman o jednom maturalcu (pretiskan 1990. i 2004. godine), no najistaknutije tematsko područje njegova pisanja je znanstvena fantastika (ZF). Godine 1979. objavio je Brodolom kod Thule, roman u dva sveska koji je pokazao Raosove karakteristične postupke koje će koristiti u svome ZF opusu: plauzibilnu futurističku viziju, utemeljenu u prirodnim znanostima, te omekšavanje koncepta tvrdog SF-a (hard SF) uvođenjem tema društvenih znanosti: sociološke, kulturalne i filozofske tematizacije moguće budućnosti i izazova što ih ona postavlja pred čovječansvo i pojedinca. Nul effort (1990. godine) ponajbolji je domet takva koncepta i Raosova opusa. Slične teme i visoko razvijen književni stil Raos pokazuje i u nizu novela objavljivanih većinom u Siriusu 1980-ih (npr. Bijelo, br. 118; Desna hemisfera, br. 139; Škorpion na jeziku, br. 151).

1990-ih, nakon isključenja iz Društva hrvatskih književnika, Raos je rjeđe objavljivao. Nakon gašenja Siriusa 1990, njegove ZF novele pojavljivale su se sporadično (Studentski list; Start nove generacije; SFerine godišnje zbirke hrvatskoga SF-a Dnevnici entropije /1996, nova verzija novele Bijelo/ i Kvantni portali imaginacije /1997, Stvaranje svijeta/; Monolith 1 /1998, nova verzija novele Škorpion na jeziku/). Svoj doprinos nastanku hrvatskoga ZF izdavaštva u samostalnoj državi dao je prijevodima za prve privatne ZF nakladnike, odreda sudionike SF scene 1980-ih (za Izvore Damira Mikuličića, Algoritam Nevena Antičevića, Futuru i kratkotrajnu SF biblioteku Krste A. Mažuranića kod nakladničke kuće Lukom).

Kratki roman Mayerling (1996. godine), nastao od istoimene radiodrame, pokazao je Raosov stil suprotan "epskome": tu su i dalje bile njegove prepoznatljive filozofske preokupacije, s pojačanom dozom moralizma, ali provedene kroz pregnantnu strukturu vrlo kratkog romana sa suzdržanim pripovjedačkim postupcima. Znanstvenofantastični roman za djecu Od rata do zvijezda (1996. godine) jedno je od prvih djela na temu Domovinskog rata.

Raosov drugi tematski krug jest parodijski humor. Unutar njegova ZF opusa ovo se očituje u parodijskim novelama (u Siriusu, ciklus Blesave priče) te u romanu Mnogo vike nizašto (1985. godine). No, parodija najviše dolazi do izražaja u drugim žanrovima: kriminalističkom (Ubijte Hamleta!, 1986.) i erotskom (Ta današnja smradež, 2002. godine). Karnevaleskne razmjere Raos doseže nadahnut hrvatskom politikom (drama Zemlja Mrak, 1998; roman Tajna Piranskog trokuta, 2002. godine), i svojom polemikom s Društvom hrvatskih književnika, koja je inspirirala knjigu polemika Uhvaćen za izraz (1995.) i parodijska djela poput postmodernističkoga romana Doživljaji Supermačka Cicija, Kraljevskog Muholovca: knjiga za one koji vole mačke, a ljude baš i ne (1998. godine).

Libreto za mjuzikl U životu sve je igra i scenski monolog Zdrav razum dobili su Nagradu Marin Držić, a jedina njegova drama postavljena u profesionalnom kazalištu, Zemlja mrak, skinuta je 1999. godine s repertoara zbog "aluzija" na Franju Tuđmana. Godine 2006. Raos je objavio prvu knjigu drama, U životu sve je igra: tri mjuzikla, u kojoj je u dramskoj formi preradio tri ranija romana, Ubijte Hamleta!, Od rata do zvijezda i 22. rujna (pod naslovom U životu sve je igra).

Hrvatsku ZF nagradu SFERA Raos je dobio više puta: 1986. godine za roman Mnogo vike nizašto, 1989. godine za priču Škorpion na jeziku, 1991. godine za roman Nul effort, 1997. godine za roman Od rata do zvijezda, te 2008. godine za roman Let Nancija Konratata. Dobitnik je nagrade "Lazar Komarčić" [1] za roman Nul effort.

Godine 2006. Raos je objavio obimni ZF roman Vertikala, napisan u tradiciji njegovih ranijih romana Brodolom kod Thule i Nul effort, označivši tako povratak svojim starim žanrovskim i tematskim preokupacijama. Nakon učlanjenja u Hrvatsko društvo pisaca, objavio je više knjiga i čak dobio potporu Ministarstva kulture za pisanje romana. Godine 2007. objavio je obimni fantastični roman Let Nancija Konratata. Također je nastavio s medijskim pojavljivanjem: krajem 2006. godine prošao je dva kruga HRT-ove TV emisije Piramida, te bio s Robertom Knjazom uhapšen u Egiptu, gdje su snimali RTL-ovu emisiju Koledžicom po svijetu.

Djela uredi

 
Predrag Raos s nekim svojim djelima
  • 22. rujna: roman o jednom maturalcu, Zagreb 1978. (roman)
  • Brodolom kod Thule, I–II, Zagreb 1979. (roman)
  • Mnogo vike nizašto, Beograd 1985. (roman)
  • Ubijte Hamleta! (pseud. Astor Petz), Trag, 228, Zagreb 1986. (roman)
  • Nul effort: znanstveno-fantastički roman, Zagreb 1990. (roman)
  • Uhvaćen za izraz: Ja i Moj protiv: Dragutina Tadijanovića, Marije Peakić-Mikuljan, Dubravka Horvatića, Slavka Mihalića, Tonka Šoljana, Branimira Donata, Nedjeljka Fabrija et ostalorum sitnorum riborum, Zagreb 1995. (polemike)
  • Mayerling, Zagreb - Velika Gorica 1996. (roman)
  • Doživljaji Supermačka Cicija Kraljevskog Muholovca: knjiga za sve koji vole mačke, a ljude baš ne, Zagreb 1996. (roman)
  • Od rata do zvijezda, Zagreb 1996. (roman)
  • Tajna Piranskog trokuta: domoljubni roman, Rijeka 2002. (roman)
  • Ta današnja smradež, Zagreb 2002. (novele)
  • Šargarepa: roman iz hrvatskog književnog života, Zagreb 2003. (roman)
  • Vertikala, Zagreb 2006. (roman)
  • U životu sve je igra: tri mjuzikla, Zagreb 2006. (drame)
  • Galeb Av Av i druge priče, Zagreb 2006. (kratke priče za djecu)
  • Romeo i Trnoružica: četiri nježne priče, Zagreb 2007.
  • Sve mlađa mama (mjuzikl za mlade u četiri čina), Zagreb 2007.
  • Let Nancija Konratata, Zagreb 2007. (fantasy roman)
  • Škorpion na jeziku, Zagreb 2007. (SF novele "Desna hemisfera", "Škorpion na jeziku" i "Bijelo")
  • Naprijed natrag! (zbirka tipskih stanačkih programa), Zagreb 2007. (publicistika)
  • Hrvatski bog s Marsa, Zagreb 2007. (zbirka ZF priča)

Važniji prijevodi uredi

  • Raymond Chandler, Veliki san (1984.)
  • J. G. Ballard, Sudar (1988.)
  • Tim Powers, Anubisova vrata (1988.)
  • Terry Pratchett, Boja magije (1993.)
  • Frederik Pohl, Dolaze kvantne mačke (1993.)
  • Michael Crichton, Sfera (1994.)
  • John Varley, Titan (1994.), Čarobnica (1994.), Demon (1995.)
  • Ray Bradbury, Mračna zemlja (1995.), Stablo vještica (1996.)
  • Charles Dickens, Božićna pjesma (1996, 2004.)
  • Stephen King, Zelena milja, I-V (1996.), Četiri iza ponoći, I-II (1996.)
  • Nick Cave, King Ink II (1997.)
  • Erich Fromm, Umijeće ljubavi (1997, 2000.)
  • George Lucas, Zvjezdani ratovi: nova nada (1997.)
  • Kim Stanley Robinson, Ledeni hram (1997.)
  • Stephen Baxter, Vremenski brodovi (1998.)
  • Charles Bukowski, Lovac ispod žita (1998.)
  • Poul Anderson, Planet djevica (2000.)
  • Hugh Lofting, Priča o doktoru Dolittleu (2000, 2004.)
  • William Gibson, Neuromancer (2001.)
  • Dean Koontz, Žestina (2001.)
  • Charles Bukowski, Šund (2001.)
  • Lewis Carroll, Alisa u Zemlji čudesa (2001, 2004.)
  • J. M. Barrie, Petar Pan (2001, 2004.)
  • H. G. Wells, Vremenski stroj (2001.), Rat svjetova (2001, 2005.)
  • Amin Maalouf, Kršćanski barbari u Svetoj zemlji (2002.)
  • Oscar Wilde, Sretni princ i druge priče (2002, 2004.)
  • William Nicholson, Vjetar u vatri: Vjetropjev (2002.), Robovi gospodstva (2003.), Vatropjev (2004.)
  • Charles Bukowski, Žene (2003.), Hollywood (2003.)
  • Lawrence Krauss, Fizika Zvjezdanih staza (2004.)
  • F. L. Baum, Čarobnjak iz Oza (2005.)
  • Henry Miller, Opus pistorum (2006.)

Filmografija uredi

  • Poezija i revolucija - studentski štrajk 1971. (2000.) (Raos se pojavljuje u snimkama iz redakcije Studentskog lista, nepotpisan)
  • Ajde, dan... prođi... (2006.) (epizodna uloga - bivši pilot)

Reference uredi