Plejotropija
Plejotropija (grč. πλείων - pleion = više, + τρόπος - tropos = red, zaokret) je termin za pojavu da jedan gen, u manjoj ili većoj meri, istovremeno utiče na formiranje više osobina. U stvari, široko je prihvaćeno mišljenje da jedan gen ne kontroliše samo jedno svojstvo i da je još manje osobina koje su kontrolisane sa samo jednog genskog lokusa.[1][2][3][4]
Izraz "pleiotropie" skovan u 1910., kada ga je pomenuo njemački genetičar Ludwig Plate, bivši učenik Ernst Haeckel, u knjizi Festschrift. Termin "polyphaeon" je također predložen 1925. (Haeckel), ali nije potrajao.
Čak i prije nego što je predložen termin bilo primjera različitih osobina za koje se činilo da se nasljeđuju zajedno. U svom klasičnom 1866. radu, Gregor Mendel je na grašku povezao tri osobine, navedene pod istim brojem: smeđe semenjača, ljubičasti cvjetovi i aksijalne mrlje. Fenomen plejotropnosti, između ostalog, proizilazi i iz činjenice da je svaki genom evolucijski izbalansirana cjelina, u kojoj postoji dugoročno usaglašena interakcija gena (alelnih i nealelnih) u formiranju svskog svojstva i individualnog fenotipa u cjelini.
Reference uredi
- ↑ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
- ↑ Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.
- ↑ Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.
- ↑ Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.