Petrova gora
Petrova gora je planina na Kordunu, u Hrvatskoj. Prema nastanku spada u starije geološke formacije. Bogata je šumom i vodom, relativno niska, ali sa brojnim brdima, usjecima i potocima.
Petrova Gora
| |
|---|---|
Lokacija
| |
| Država |  Hrvatska
|
Ime uredi
Prije godine 1097. ime planine je bilo Gvozd, po željezu (gvožđe) koje se moglo tamo naći. Godine 1097. došlo je do bitke između mađarskog kralja Kolomana i hrvatskog kralja Petra Svačića, u kojoj je Svačić poginuo, a Hrvatska izgubila samostalnost za idućih 900 godina. Po poginulom kralju narod je planinu prozvao Petrova gora.
Drugi svjetski rat uredi
- Za više detalja o ovoj temi, v. Petrova gora u Narodnooslobodilačkoj borbi.
U Drugom svjetskom ratu, planina je postala sklonište srpskom narodu koji je bježao ispred ustaškog terora, a poslije i partizanska baza. Ustaše i okupator su sproveli niz ofanziva na planinu, u kojima je uglavnom stradalo civilno stanovništvo.
Najteže je bilo u proljeće 1942., kada se manji dio ljudi spasio iz neprijateljskog obruča, dok je oko 10000 ubijeno. Ukupno je na Kordunu, čija je Petrova gora centralni dio, stradalo oko 27000 ljudi u ratu (30% predratnog stanovništva). Kao uspomena na te događaje, nastala je pjesma „Na Kordunu grob do groba“.
Međutim, partizanski otpor nikad nije uništen, dijelom zahvaljujući i sistemu zemunica i skrovišta koje je bilo teško otkriti. Centralna partizanska bolnica je radila od 1941. do 1945, zajedno sa štamparijom lista „Vjesnik“, radionicama, skladištima i drugim objektima. U blizini je i partizansko groblje.
Spomenik na vrhu Petrovac uredi
- Za više detalja o ovoj temi, v. Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna.
Spomenik na najvišem vrhu Petrovac je sagrađen kao uspomena na stradanje srpskog stanovništva i partizanski otpor u Drugom svjetskom ratu. To je bilo i poprište jedne od očajnih epizoda Drugog svjetskog rata, kada je oko 300 Srba naoružanih samo roguljama, izginulo napadajući ustaše utvrđene na vrhu Petrovac, za vrijeme proboja obruča na Petrovoj gori 1942. godine.
Sa vrha spomenika može se ponekad vidjeti Zagreb, koji je udaljen oko 70 km.
Najviši vrhovi uredi
- Mali Petrovac, 512 m
- Veliki Petrovac, 507 m, mjesto spomenika
- Mali Velebit, 325 m
Biljke i životinje uredi
Od drveća najviše je zastupljena bukva, zatim hrast kitnjak, obični grab i pitomi kesten. Još se javljaju brijest, javor, jasen, klen, divlja trešnja, crna jova, cer i druge vrste drveća.
Od životinja, česte su srna, divlja svinja, divlja mačka, jazavac, kuna zlatica, kuna bjelica, lasica, lisica, zec, puh i vjeverica. Među pticama su česti jastreb kokošar, kobac ptičar, šumska sova, svraka, šojka kreštalica, fazan, ćuk, divlja grlica, siva vrana i druge.
Veliki broj jestivih pečurki (gljiva) je prisutan, i branje istih donosi dodatni prihod stanovnicima.
Zanimljiva mjesta uredi
- Centralna partizanska bolnica. Kompleks drvenih brvnara iz 2. SR, u Pišinom gaju. Tu je bila partizanska bolnica, štamparija lista Vjesnik, zemunice i groblje.
- Muljava, motel na prilazima vrhu Petrovac iz pravca Vojnića.
- Mali Petrovac, ostaci temelja katoličkog manastira iz 14. vijeka.
- Kraljev grob, navodno mjesto groba hrvatskog kralja Petra Svačića.