Parna lokomotiva

Parna lokomotiva je vrsta vučnog željezničkog vozila. Prvu parnu lokomotivu konstruirao je Richard Trevithick 1803. i više od jednog stoljeća bila je osnovno sredstvo vuče vlakova na željeznici.

Parna lokomotiva

Prednosti

Prednosti parne lokomotive odn. parnog pogona lokomotive jesu:

  • dobra vučna značajka - lokomotiva razvija veliku vučnu silu pri malim brzinama, a tokom povećavanja brzine ona se smanjuje
  • jednostavna promjena smjera kretanja naprijed - nazad
  • vrlo jednostavna konstrukcija laka za održavanje
  • mogućnost korištenja raznih vrsta jeftinog goriva (drvo, ugljen, nafta...)

Nedostatci

I uz ove brojne prednosti parne lokomotive imale su i niz nedostataka:

  • loša dinamika - zbog velikih kotača (velike neoslonjene mase)
  • slabo iskorištenje ugljena - samo 6-12 %
  • potrebno vrijeme za stavljanje u pogon i završetak rada bilo ja oko 2 sata
  • mali radijus kretanja - zbog potreba za vodom (svakih 50 - 100 km) i ugljenom (svakih 200 - 300 km)
  • preduga zadržavanja zbog opskrbe vodom i ugljenom

Zbog navedenih nedostataka u današnje vrijeme ne upotrebljavaju se parne lokomotive za vuču vlakova već se u pojedinim državama koriste u turističke svrhe.

Istorija uredi

Od prve parne mašine do izgradnje prve lokomotive prošlo je više od 100 godina. Prve parne mašine su bile veoma neefikasne, male jačine i brzo su se kvarile. Prve parne lokomotive je napravio engleski pronalazač Ričard Trevitik (Richard Trevithick) 1804. Lokomotiva je vukla 10 tona, 70 putnika, 5 vagona na relaciji 14 kilometara. Lokomotiva je bila upotrebljena samo tri puta. Te prve probne vožnje lokomotive video je i mladi Džordž Stivenson (George Stephenson).

Prvu komercijalno uspešnu parnu lokomotivu napravio je Metju Murej (Matthew Murray) 1812. i nazvao ju je Salamanka (Salamanca). Salamanka je bila uzkotirna lokomotiva. 1813. Kristofer Bleket napravio je Pufćućeg Bilija (Puffing Billy), koji je danas izložen u Londonskom muzeju kao najstarija postojeća lokomotiva.

Tek je 1814. Džordž Stivenson, oduševljen prvim lokomotivama, napravio lokomotivu sa pogonom koji nam je poznat danas. 1825. napravio je prvu parnu lokomotivu za javni saobraćaj, a 1829. napravi legendarnu Raketu (The Rocket). Raketa je bila pobednička lokomotiva na tenderima i lokomotive Džordža Stivensona su se proslavile u svetu. Lokomotive po njegovoj licenci radile su se u SAD i Evropi.