Pariski mir (1763)

Pariski mir zaključen je 10. februara 1763. godine po završetku Sedmogodišnjeg rata i Francuskog i indijanskog rata između Velike Britanije, Francuske, Španije i Portugala. Francuska se gotovo sasvim povukla iz Indije, a Velikoj Britaniji prepustila i Kanadu. Španija dobila Luizijanu i Kubu, a Pruska zadržala Šleziju, koju je preuzela od Austrije.

Severna Amerika nakon Pariskog mira

Uvod uredi

U toku rata, Britanija je osvojila francuske kolonije Kanadu, Gvadelup, Martinik, Svetu Luciju, Dominiku, Grenadu, Sent Vinsent i Grenadini, Tobago, francuske kolonije u Indiji, centar trgovine robovima Gore (današnji Senegal), dolinu reke Senegal, španske kolonije Manila (Filipini) i Havana (Kuba). Francuska je osvojila englesku Menorku i trgovačke ispostave na Sumatri. Španija je osvojila portugalsku Almeidu i Kolonija del Sakramento u Južnoj Americi (današnji Urugvaj). U skladu sa odredbama Pariskog mira iz 1763. godine, većina tih teritorija vraćena je prethodnim vlasnicima. Velika Britanija je, međutim, postigla značajne dobitke.

Odredbe uredi

 
Zaraćene strane u Sedmogodišnjem ratu

Francuska i Španija vratile su teritorije oduzete Britaniji i Portugalu. Britanija je Manilu i Havanu vratila Španiji, a Gvadelup, Martinik, Svetu Luciju, Gore i indijske ispostave Francuskoj. Za uzvrat, Francuska je ustupila Kanadu, Dominiku, Grenadu, Sent Vinsent i Grenadine i Tobago Britaniji. Takođe joj je ustupila istočnu polovinu francuske Luizijane (područje od reke Misisipi do Apalačkih planina). Španija je Britaniji ustupila Floridu. U zamenu za svoje teritorije u Indiji, Francuzi su priznali britanska osvajanja i odustali od slanja trupa u Bengal. Britanija je pristala da sruši svoja utvrđenja u Britanskom Hondurasu (danas Belize). U Severnoj Americi, Francuzi su zadržali ribolovačka prava u Njufaundlendu i ostrva Sen Pjer i Mikelon (gde su sušili ulovljenu ribu).

Vidi još uredi

Literatura uredi