Opsada Soluna (1422–1430)

Opsada Soluna (1422—1430) predstavlja uspješan pokušaj turskog sultana Murata II da osvoji Solun, drugi po veličini bizantski grad. Murat II je 1422. preduzeo pohod na Solun i Carigrad[2] kako bi kaznio dinastiju Paleologa za učestvovanje u borbama za osmanski presto za vreme građanskog rata u Turskoj početkom 15. veka. Godine 1423. vizantijski despot Andronik Paleolog predao je grad Mletačkoj republici koja je preuzela odbranu grada na sebe. Iste godine (1422) opsednut je i Carigrad. Ipak, Carigrad je uz podršku pape i zapadnih zemalja koje su mu poslali naoružanje, uspeo da odbije opsadu.

Opsada Soluna
Segment Bizantsko-osmanski ratovi

lokacija Soluna
Datum 1422. - 1430.
Lokacija Solun
Ishod osmanska pobjeda
Sukobljene strane
Osmansko Carstvo Bizantsko Carstvo
Mletačka Republika
Komandanti i vođe
Murat II nepoznato
nepoznato
Snage
10.000 vojnika[1] nepoznato
Žrtve i gubici
nepoznato

Blokada Soluna, pak, trajala je skoro osam godina. Mlečani su Osmanlijama nudili godišnje plaćanje od 100.000 aspra ako odustanu od opsade izgladnjelog grada, te povisili cijenu s vremenom na 300.000 aspra, ali je cijenkanje bilo uzalud. Murat II osobno se pojavio sa velikom vojskom i zauzeo grad 29.3. 1430.[3] Nakon zauzeća,[1] grad je podvrgnut trodnevnoj pljački, dok su civili odvedeni u roblje.

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 Bartusis 1997, str. 117-118
  2. Sherrard 1974, str. 167
  3. Ostrogorski 2002, str. 303

Literatura uredi