Operacija Božji gnjev

Operacija Božji gnjev (hebrejski: מבצע זעם האל‎‎ Mivtza Za'am Ha'el) je bila tajna operacija izraelske obavještajne službe Mosad, čija je svrha bila eliminacija pripadnika militantne palestinske terorističke organizacije Crni septembar, odnosno pripadnika Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), koji su sudjelovali u pripremama za napada na izraelske sportaše na Olimpijskim igrama u Münchenu godine 1972.

Operacija je započeta 1972. godine te trajala nepune dvije decenije. U njoj je, prema različitim izvorima ubijeno oko 20-35 ljudi.

Početak operacije uredi

Izrael je odmah po smrti sportaša u terorističkom napadu u znak odmazde započeo napade na položaje PLO u Siriji i Libanonu. Premijerka Golda Meir se našla pod pritiskom obavještajnih službi, ali i javnosti koja je zahtijevala odmazdu u obliku atentata na sve koji su bili upleteni u planiranje i pripremanje napada. Za Izrael je dodatan udarac predstavljalo to što su Olimpijske igre, usprkos tragediji nastavljene, ali i to da su zapadnonjemačke vlasti trojicu uhapšenih učesnika napada pustili u slobodu, zamijenivši ih za taoce uzete u otetom putničkom avionu na letu Lufthansa 615.

Kako bi se atentati izvršili, formirano je nekoliko grupa koje su činili specijalisti za različita područja. Osim samih atentata su izvodile i psihološke opracije, koje su uključivale objavljivanje osmrtnica još živih palestinskih aktivnista, te slanje poruka sa tekstom: "Sjetite se da ne zaboravljamo ni opraštamo".

Operacija je velikim dijelom na sebe preuzela ljudske, materijalne i druge resurse izraelskih obavještajnih službi, pa se često navodi da su zbog njih bila zanemarena redovna obavještajna aktivnost, i da je Izrael bio iznenađen i nespreman dočekao Jomkipurski rat sljedeće godine.


Izvedba operacije uredi

Mosad je identificirao nekoliko ličnosti koje su bile upetljane u münchenski napad ili su na neki drugi način bili povezani sa Crnim septembrom ili PLO. Najbolje poznati atentati su ovi:

Datum Lokacija Žrtva Uloga Način atentata
16. oktober 1972 Rim Wael Zwaiter predstavnik PLO u Italiji,
sudionik Crnog septembra
ustrijeljen iz blizine
8. december 1972 Pariz Mahmud Hamšari Predstavnik PLO u Francuskoh Bomba, postavljena u telefonski aparat
24. januar 1973 Nikozija, Cipar Husein al Bašir predstavnik Fataha,
pridruženi član Crnog semptembra
Bomba, podtavljena pod hotelski krevet
6. april 1973 Pariz Basil al Kubaisi osumnjičen za oprskrbu Crnog septembra oružjem ustrijeljen iz blizine
9. april 1973 Bejrut, Libanon Muhamed Yusef al Najjar,
Kamal Adwan,
Kamal Naser
šef operacija Crnog septembra,
šef operacija PLO,
član Izvršnog odbora PLO
ubijeni u napadu izraelskih specijalaca
u opercaiji Izvor mladosti
11. april 1973 Atena Zaiad Muchasi predstavnik Fataha, zamjenik Huseina al Baširja bomba u hotelskoj sobi
28. juni 1973 Pariz Mohamed Boudia šef operacija Crnog septembra u Francuskoj bomba postavljena pod sjedalo automobila
22. januar 1979 Bejrut Hasan Ali Salameh navodni planer napada u Münchenu automobil-bomba
15. decembar 1979 Cipar Ali Salem Ahmed,
Ibrahim Abdul Aziz
nepoznato ustrijeljeni iz blizine
17. jun 1982 Rim Nazeyh Meyer predstavnik PLO u Rimu Ustreljen
17. jun 1982 Rim Kamal Husain načelnik ureda PLO u Rimu bomba postavljena pod automobilsko sjedalo
23. jul 1982 Pariz Fadil Dani zamjenik šefa ureda PLO u Parizu bomba postavljena u automobil
21. aigust 1983 Atena Mamoun Meraiš predstavnik PLO ustriljen u napadu s motocikla
10. jun 1986 Atena Haled Ahmed Nazal glavni sekretar Demokratske narodnog fronta za
oslobođenje Palestine
ustrijeljen pred hotelom
21. oktobar 1986 Atena Manzer Abu Ghazala član Palestinskog narodnog savjeta postavljena bomba u predgrađu
14. februar 1988 Limasol, Cipar Abu al Hasan Qasim,
Hamdi Adwan
automobil-bomba

Tražeći Hasana Alija Salameha Mosadovi agenti su 1973. godine u norveškom gradu Lillehammerju ubili marokanskog konobara Ahmeda Boučikija, koji je zamijenjen za Salameha. Norveška policija je poslije toga uhapsila šest izraelskih agenata. Na temelju njihovih iskaza u istrazi je šira javnost doznala za postojanje i razmjere operacije, odnosno Mosadove obavještajne operacije u Evropi. Tzv. Lilehamerska afera je prisilila Goldmu Meir da obustavi operaciju, koju je pet godina kasnije ponovno odobrio njen nasljednik Menahem Begin.

Mosadovi agenti su se u Londonu sreli sa doušnikom koji je navodno imao informacije o Salamehu. Jednog od tih agenata je zavela i kasnije ubila žena, koju su njegovi kolege pronašli u Amsterdamu i ubili.

Odmazde uredi

Crni septembar je nakon ubistava palestinskih aktivista započeo vlastite akcije odmazde. Na adrese više izraelskih ambasada u svijetu su poslana pisma bombe. Jedna od njih je ubila Amija Šahorija, izraelskog savjetnika za poljoprivredu pri ambasadi u Londonu.

Crni septembar je također napao izraelsku ambasadu u Bangkoku, a što je bila diverzija za stvarni cilj, odnosno operaciju napada na avion s kojim je Golda Meir putovala u Rim na sastanak s papom. Mosadovi agenti su na vrijeme otkrili palestinske aktiviste naoružane protivavionskim projektilima i spriječili ih u njihovoj namjeri.

Palestinci su također ubili tri izraelska agenta kao i izraelskog vojnog atašea u SAD.

U popularnoj kulturi uredi

Operacija Božji gnjev je opisana u knjizi Vengeance kanadskog novinara Georgea Jonasa objavljenoj 1984. godine. Na temelju nje je 1986. u Kanadi snimljen televizijski film Sword of Gideon, a 2005. godine mnogo poznatiji hollywoodski film Munich u režiji Stevena Spielberga.