Oj, svijetla majska zoro
Oj, svijetla majska zoro, nacionalna himna Crne Gore, proglašena zakonom 2004. Prije nego što je postala himnom, bila je popularna pučka pjesma, s mnogo varijacija teksta. Najstariji poznati tekst, Oj junaštva svjetla zoro, prvi put je izveden 1863. u Beogradu u sklopu »junačke igre u tri razdjela s pjevanjem« Boj na Grahovu ili krvna osveta u Crnoj Gori.
Tekst uredi
Oj svijetla majska zoro,
Majko naša Crna Goro,
Sinovi smo tvog stijenja
I čuvari tvog poštenja.
Volimo vas, brda tvrda,
I stravične vaše klance
Koji nikad ne poznaše
Sramotnoga ropstva lance.
Dok lovćenskoj našoj misli
Naša sloga daje krila,
Biće gorda, biće slavna
Domovina naša mila.
Rijeka će naših vala,
Uskačući u dva mora,
Glas nositi okeanu,
Da je vječna Crna Gora.[1]
Pjevani tekst uredi
Da bi se očuvala ritmička kompozicija pjesme, neki se stihovi ponavljaju. Prilikom vokalne izvedbe himne stihovi se pjevaju kako slijedi:
Oj svijetla majska zoro,
Oj svijetla majska zoro,
Majko naša Crna Goro,
Majko naša Crna Goro,
Sinovi smo tvog stijenja
Sinovi smo tvog stijenja
I čuvari tvog poštenja
I čuvari tvog poštenja.
Volimo vas, brda tvrda,
I stravične vaše klance
Koji nikad ne poznaše
Sramotnoga ropstva lance.
Majko naša Crna Goro,
Majko naša Crna Goro!
Oj svijetla majska zoro,
Oj svijetla majska zoro,
Majko naša Crna Goro,
Majko naša Crna Goro,
Dok lovćenskoj našoj misli
Naša sloga daje krila,
Biće gorda, biće slavna
Domovina naša mila.
Rijeka će naših vala,
Uskačući u dva mora,
Glas nositi okeanu,
Da je vječna Crna Gora.
Glas nositi okeanu,
Da je vječna Crna Gora.
Da je vječna Crna Gora!
Izvorni stihovi uredi
Najstarija poznata verzija pjesme, izvedena 1863., glasi:[2][3]
Oj, junaštva svjetla zoro oj!
Majko naša Crna Goro!
Na tvojim se vrletima oj!
Razbi sila dušmanima.
Jedina si za slobodu oj!
Ti ostala srpskom rodu.
Da t' će Bog i sveta Mati oj!
Da se jednom sve povrati.
Izvori uredi
- ↑ Državni simboli Crne Gore Arhivirano 2011-03-16 na Wayback Machine-u: Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore (pristupljeno 4. februara 2015.)
- ↑ Đorđević, M. Jovan. Lira: sa 800 pozorišnih pesama, Pozorišna lira (Zadruga štamparskih radnika), Beograd, 1884., (COBISS)
- ↑ Jovan B. Markuš Grbovi, zastave i himne u istoriji Crne Gore, Biblioteka Sveti Petar Cetinjski: Posebna izdanja, »Svetigora« (Izdavačko-informativna ustanova Mitropolije Crnogorsko-primorske), Cetinje, 2007., Str. 103., ISBN 978-86-7660-054-0, (COBISS)